U
sklopu
otvorenog
i
iskrenog
razgovora,
ravnatelj
Opće
bolnice
Jajce,
dr.
Stipan
Jezerčić,
podijelio
je
s
nama
ne
samo
izazove
s
kojima
je
bolnica
suočila,
već
i
svjetla
na
kraju
tunela
te
planove
za
budućnost.

S
pravom
možemo
istaknuti
da
je
riječ
o
ustanovi
kojoj
su
promjene
itekako
godile.
Ravnatelj
se
nije
štedio,
predano
je
radio
kako
bi
bolnica
opstala,
ali
i
pružila
adekvatne
usluge,
smanjujući
potrebu
da
pacijenti
putuju
u
druge
gradove
radi
liječenja.

Prije
svega
želim
se
zahvaliti
urednicima

vašeg
portala
koji
godinama
izvještavaju
o
dešavanju
u
Jajcu,
o
događajima
vezanim
uz
JU
Opća
bolnica
Jajce,
a
ovim
putem
pozdravljam
sve
vaše
pratitelje,
a
posebno
naše
sugrađane,
ovim
riječima
dr.
Stipan
Jezerčić,
ravnatelj
Opće
bolnice
Jajce
započeo
je
razgovor
za
naš
portal
Jajce
Online.

Jajce
se,
kao
i
mnoga
druga
mjesta,
suočilo
s
izazovima
pandemije
COVID-19.
Nedostatak
informacija
o
bolesti
u
početku
je
stvarao
strah
i
nesigurnost
među
ljudima.
Ravnatelj
bolnice
ističe
da
je
pritisak
medija
i
ograničenja
utjecao
na
odluke,
ali
istovremeno
dijeli
iskustvo
o
solidarnosti
gospodarstvenika
i
suradnji
bolnica
na
kantonu
koja
je
omogućila
brigu
o
svim
pacijentima.

Poznato
je
da
se
ljudi
uvijek
najviše
plaše
onog
što
ne
znaju,
ne
razumiju
i
ne
mogu
kontrolirati,
tako
je
bilo
i
s
Covidom
19,
vrlo
malo
ili
gotovo
ništa
nismo
znali
o
toj
bolesti,
došla
je
iznenada,
brzo
se
širila,
svaki
dan
nove
naredbe,
ograničenja,
a
sama
smrtnost
bila
je
velika.

Poznato
je
i
da
pod
pritiskom
ljudi
najviše
griješe,
a
pritisak
medija
bio
je
enorman
kako
na
stanovništvo
tako
i
na
zdravstvene
ustanove,
tako
da
su
u
početku
donošene
neke
krive
odluke,
npr.
u
svim
zdravstvenim
ustanovama
antibiotici
su
davani
šakom
i
kapom,
iako
svaki
liječnik
zna
da
ti
lijekovi
ne
djeluju
na
virus,
kako
smo
više
znali
o
samoj
bolesti
i
liječenje
je
bilo
bolje.
Najveći
problem
u
našoj
ustanovi
je
bio
prvenstveno
manjak
medicinskog
kadra,
tako
da
su
ljudi
iscrpljivani
do
krajnjih
granica,
pogotovo
med.
sestre/tehničari
koji
su
cijele
smjene
radili
u
zaštitnoj
opremi,
a
na
vrhuncu
pandemije
u
našoj
bolnici
ležalo
je
preko
40
pacijenata
sa
simptomima
COVIDA.

Radi
usporedbe
sada
u
prosjeku
trošimo
1
bocu
O2
dnevno,
za
vrijeme
pandemije
trošili
smo
25-30
boca
dnevno.
Ono
što
bih
posebno
izdvojio
jest
pomoć
naših
gospodarstvenika
bolnici,
kao
i
izrazito
dobra
suradnja
bolnica
na
našem
kantonu
za
vrijeme
COVID-a,
tako
da
smo
uspjeli
zbrinuti
sve
pacijente,
i
nitko
nije
ostao
bez
zdravstvene
zaštite.
Volio
bih,
kad
je
u
pitanju
COVID,
reći
samo
nekoliko
riječi,
bilo,
prošlo
i
ne
ponovilo
se,
kazao
je
dr.
Jezerčić.

Zamjena
krova
bolnice
jedan
je
od
značajnih
infrastrukturnih
projekata
financiranih
sredstvima
Ministarstva
zdravstva
i
socijalne
politike
KSB
i
prekograničnom
suradnjom
s
Republikom
Hrvatskom.
Unatoč
odgađanjima,
projekt
se
realizira,
a
ulaganja
u
opremu,
poput
novih
aparata,
poboljšavaju
kvalitetu
zdravstvene
skrbi.Od
značajnijih
infrastrukturnih
projekata
u
ovoj
godini
jest
zamjena
krova
bolnice
za
koji
je
sredstva
izdvojilo
Ministarstvo
zdravstva
i
socijalne
politike
KSB,
a
dio
sredstava
smo
dobili
kroz
projekat
prekogranične
suradnje
s
Republikom
Hrvatskom
koji
se
upravo
realizira
i
završena
je
najveća
strana
krova
cca
1000
m2,
koji
je
bio
i
najviše
oštećen
i
prokišnjavao,
nažalost
zbog
odugovlačenja
samog
izvođača
radova,
a
sada
i
vremenskih
uvjeta
radovi
kasne,
ali
čim
vrijeme
dozvoli
nastavljamo
s
radovima.

Također,
naglasio
bih
značajna
ulaganja
u
opremu
jer
smo
od
Vlade
FBiH
dobili
novi
UZV
aparat,
anesteziološki
aparat,
Rtg
aparat,
kao
i
mobilni
RTG
aparat,
Hematološki
brojač,
sve
to
omogućava
bolju
i
kvalitetniju
zdravstvenu
zaštitu,
rekao
je.Ravnatelj
ističe
značajan
porast
financiranja
od
strane
Vlade
KSB
u
posljednjih
4
godine,
naglašavajući
važnost
ciljanih
projekata.

Ipak,
ističe
nedostatak
sredstava
s
lokalnog
nivoa
te
apelira
na
veće
izdvajanje
proračuna
Općine
za
zdravstvo.
Financijski
dugovi
bolnice
od
1995.
godine
su
ozbiljan
izazov,
ali
ravnatelj
optimistično
najavljuje
sredstva
od
Vlade
FBiH
za
financijsku
konsolidaciju.

–
Mogu
slobodno
reći
da
smo
u
protekle
4
godine
dobili
više
sredstava
od
Vlade
KSB
nego
u
proteklih
20
godina,
o
nekim
projektima
je
već
ranije
pisano
pa
ne
bih
ponavljao,
ali
sve
su
to
bili
ciljani
projekti
u
opremu
i
infrastrukturu
koji
su
omogućili
bolju
i
kvalitetniju
zdravstvenu
skrb.
Kad
je
u
pitanju
lokalni
nivo,
Općina
svake
godine
izdvoji
dio
sredstava
za
bolnicu,
ali
s
obzirom
na
proračun
Općine
i
potrebe
bolnice,
to
bi
trebao
biti
puno
veći
iznos,
da
se
za
zdravstvo
u
Jajcu
izdvoji
bar
4-5%
od
proračuna
Općine.
Nažalost,
pojedini
političari
u
Jajcu
ne
doživljavaju
bolnicu
kao
našu
i
ne
zalažu
se
kod
viših
nivoa
vlasti
za
pomoć
našoj
bolnici,
istakao
je
on.Dugotrajni
izazovi
Opće
bolnice
Jajce,
posebno
financijski
teret
koji
se
godinama
akumulirao,
postao
je
središnji
fokus
ravnatelja
koji
je
preuzeo
odgovornost.

–
Imenovanjem
na
mjesto
ravnatelja
bolnice
zatekao
sam
akumulirani
dug
od
1995.godine
cca
3.200.000
KM.
Od
toga
2.000
000
KM
duga
za
poreze
i
doprinose
i
1.200
000
duga
prema
dobavljačima
i
uposlenim,
od
dobavljača
najveći
dug
je
bio
za
el.energiju
914.000
KM.
Ova
sredstva
od
Vlade
F
BiH
namijenjena
su
za
financijsku
konsolidaciju
bolnice
i
bit
će
uplaćena
za
dug
prema
dobavljačima,
te
dug
za
poreze
i
doprinose.

Odobrena
sredstva
od
Vlade
FBiH
su
2.000.000
KM
i
uplatit
će
se
kroz
tri
godine
u
iznosu
od
666.667
KM.

Ovdje
želim
naglasiti
kontinuirani
pritisak
i
zajednički
nastup
Ive
Šimunovića,
Marka
Sarafa
i
moje
malenkosti,
naspram
kantonalnih
i
federalnih
razina
vlasti
kako
bi
prepoznali
problem
bolnice
u
Jajcu
i
omogućili,
da
i
bolnica
u
Jajcu,
bude
obuhvaćena
zakonom
u
financijskoj
konsolidaciji.

Nažalost,
druge
političke
opcije
koje
su
tada
realno
mogle,
nisu
dale
svoj
doprinos
tj.
ostale
su
nijeme,
i
nisu
vršile
pritisak
na
više
nivoe
vlasti,
kad
je
u
pitanju
pomoć
našoj
bolnici,
naveo
je
Jezerčić.

Postavljanje
novih
standarda
u
dijagnostičkim
i
terapijskim
zahvatima,
poput
endoskopskih
zahvata
u
anesteziji,
pokazuje
predanost
bolnice
unapređenju
zdravstvene
skrbi.
Njegova
dugoročna
želja
uključuje
otvaranje
odjela
intenzivne
njege
kako
bi
se
proširile
mogućnosti
liječenja
u
samoj
ustanovi.

–
Drago
mi
je
ako
su
naši
sugrađani
vidjeli
i
osjetili
te
promjene,
ja
se
uvijek
vodim
tim
da
može
i
treba
bolje,
želja
je
puno
ali
nažalost
neke
su
teško
ostvarive,
ali
one
za
koje
realno
imamo
šanse
nastojat
ću
osigurati.
Ono
što
bolnicu
čini
„jakom
i
dobrom“
jest
stručan
kadar,
i
mi
se
krećemo
u
tom
smjeru,
šaljemo
mlade
kolege
na
specijalizaciju,
srednji
med.
kadar
na
edukaciju
u
druge
ustanove,
kako
bismo
imali
educirani
kadar
za
zahtjevnije
dijagnostičke
i
terapijske
zahvate.
Od
2
mjeseca
u
našoj
ustanovi
radimo
endoskopske
zahvate
u
anesteziji,
što
je
pacijentima
znatno
olakšalo
i
učinilo
ugodnijom
tu
vrstu
pretrage.

A
jedna
od
„najvećih“
želja
mi
je,
kad
se
vrate
mladi
stručnjaci
otvoriti
odjel
intenzivne
njege
čime
bi
znatno
proširili
dijagnostiku,
operativne
zahvate
i
liječenje
u
našoj
ustanovi.
Trebat
će
vremena,
ali
nije
neostvarivo,
optimistično
je
rekao
ravnatelj
Jezerčić.

Ravnatelj
razotkriva
detalje
o
projektu
Hospicija,
koji
se
trenutno
nalazi
u
proceduri.
Financiranje
od
strane
Vlade
RH
i
Općine,
te
sufinanciranje
od
strane
Vlade
KSB,
svjetlo
je
na
kraju
tunela.

Cilj
je
stvoriti
cjelovit
sustav
liječenja
i
pružiti
podršku
starijim
i
teško
bolesnim
pacijentima.–
Javnost
je
ja
bih
rekao
prezainteresirana,
tako
da
ponekad
zbog
nestrpljivosti
i
neznanja
vrše
bespotreban
pritisak
i
u
javnosti,
ali
i
prema
meni
kao
ravnatelju
bolnice,
tako
da
bi
ja
nekad
postavio
pitanje
pojedincima
iz
„javnosti“
gdje
ste
vi
bili
i
što
ste
radili
proteklih
25
godina
po
tom
pitanju.
Ali
projekt
Hospicija
ne
stoji
on
je
u
proceduri,
završen
je
glavni
projekat,
urađena
revizija
projekta,
i
dobivene
sve
zakonske
potrebne
suglasnosti
te
je
31.10.2023.godine
podnošen
zahtjev
za
građevinsku
dozvolu.

Već
su
osigurana
neka
sredstva
od
Vlade
R
Hrvatske
160.000
KM
i
proračunom
Općine
za
2023.godinu
100.000
KM
i
čim
se
dobije
građevinska
dozvola
raspisat
ću
natječaj
za
početak
pripremnih
radova.
Najveći
uspjeh
jest
taj
što
je
Vlada
KSB
donijela
odluku
da
će
sufinancirati
izgradnju
Hospicijaa,
a
ZZO
KSB
priznati
potrebni
zdravstveni
kadar.Procijenjena
investicija
gradnje
je
3.500
000
KM.
Ovim
projektom
zaokružit
ćemo
jednu
cjelinu
kad
je
u
pitanju
liječenje
i
dugoročno
olakšati
posljednje
dane
našim
starijim
i
teško
bolesnim
pacijentima,
poručio
je
dr.
Stipan
Jezerčić.