Sabor
RH
usvojio
Zakon
o
pravima
hrvatskih
branitelja
iz
BiH:
Nova
zakonska
regulativa
osigurava
mirovinska
prava
za
oko
2000
pripadnika
HVO-a

Tijekom
19.
sjednice
Sabora
Republike
Hrvatske,
izglasana
je
izmjena
i
dopuna
Zakona
o
hrvatskim
braniteljima
iz
Domovinskog
rata
i
članovima
njihovih
obitelji.
Prijedlog
zakona,
koji
je
inicirao
premijer
Andrej
Plenković
odnosno
Vlada
RH,
prošao
je
s
većinom
glasova,
čime
je
omogućeno
rješavanje
mirovinskih
prava
za
približno
2000
hrvatskih
branitelja
iz
Bosne
i
Hercegovine.

Glasovanje
je
rezultiralo
s
94
glasa
za,
23
suzdržana,
dok
su
zastupnici
MOST-a
odlučili
odsustvovati
tijekom
ove
točke
sjednice,
čime
nisu
dali
podršku
predloženom
zakonu.

Zastupnik
HDZ-a
Radoje
Vidović,
iz
XI.
izborne
jedinice,
izrazio
je
svoje
mišljenje
tijekom
rasprave,
ističući
važnost
zakona
i
doprinos
Hrvata
iz
Bosne
i
Hercegovine
u
obrani
i
stvaranju
Republike
Hrvatske.
Vidović
je
kritizirao
teze
koje
sugeriraju
da
trenutno
nije
pravo
vrijeme
za
omogućavanje
ovih
prava
HVO-u,
ocijenivši
ih
kao
opasne
i
bolne
za
hrvatski
narod
u
Bosni
i
Hercegovini.

„Poštovani
potpredsjedniče
Sabora
Republike
Hrvatske,
poštovani
tajniče,
cijenjene
kolegice
i
kolege
zastupnici,

Nakon
jutrošnje
rasprave
u
Odboru
za
branitelje,
gdje
smo
jednoglasno
konstatovali
da
je
Zakon
dobar
te
da
predstavlja
napredak
i
unaprjeđenje
prava
hrvatskih
branitelja,
zajednički
smo
izrazili
zadovoljstvo
što
će
pripadnicima
Hrvatskog
vijeća
obrane
biti
omogućeno
ostvarivanje
mirovinskih
prava.
Ovu
odluku
smo
jednodušno
podržali.
Iako
nisam
namjeravao
sudjelovati
u
raspravi,
potaknut
sam
iznijeti
više
o
doprinosu
HVO-a,
s
obzirom
na
određene
iznesene
teze.

Posebno
me
zabrinula
izjava
da
“trenutno
nije
primjereno
vrijeme
za
omogućavanje
ovih
prava
HVO-u,
jer
bi
to
moglo
ugroziti
stambeno
zbrinjavanje
naših
građana.”
Smatram
ovu
tezu
ne
samo
opasnom,
već
i
duboko
bolnom
za
nas
Hrvate
u
Bosni
i
Hercegovini.
Ona
nasilno
nameće
percepciju
da
su
Hrvati
iz
BiH
teret
Republici
Hrvatskoj
i
njezinom
proračunu
te
da
su
često
neopravdano
označeni
kao
uzrok
nekih
problema
unutar
države.

Povijest
je,
međutim,
više
puta
pokazala
beskrajnu
ljubav
Hrvata
izvan
BiH
prema
svojoj
naciji
i
domovini.
To
je
osobito
evidentno
u
Domovinskom
ratu,
kada
su
se
tisuće
mladića
iz
BiH,
hrvatskog
porijekla
i
raseljeni
po
cijelom
svijetu,
kao
dragovoljci
odazvali
braniti
Republiku
Hrvatsku,
često
uz
žrtvovanje
vlastitih
života.

Primjer
iz
Pologa
kraj
Širokog
Brijega,
gdje
je
nenaoružani
narod
zaustavio
tenkove
JNA,
sprečavajući
ih
da
stignu
do
splitskog
zaleđa
i
Sinja,
svjedoči
o
njihovoj
spremnosti
na
žrtvu.
Slično
tome,
tijekom
1992.
godine,
u
vrijeme
kada
je
trećina
Hrvatske
bila
okupirana,
kada
je
Dubrovnik
bio
pod
opsadom,
a
agresor
prijetio
direktno
Zadru,
Gospiću,
Karlovcu
–
nakon
pada
Vukovara
i
u
trenucima
kada
je
Bosna
i
Hercegovina
bila
puna
naoružanja
–
Hrvati
su
pokazali
odlučnost,
izlazeći
masovno
na
referendum,
doprinoseći
stvaranju
samostalne
i
nezavisne
Bosne
i
Hercegovine.

Takav
čin
bio
je
odlučujući
udarac
velikosrpskom
projektu,
što
potvrđuju
i
akcije
JNA
nakon
referenduma.
Upravo
su
Hrvati,
zajedno
s
hrvatskom
vojskom
–
iako
tada
slabo
naoružani
i
bez
formalno
uspostavljenog
HVO-a
–
djelovali
i
spriječili
namjere
JNA.

Ne
smijemo
zaboraviti
ni
žrtvu
Hrvata
u
Posavini,
koji
su
zaustavili
prodor
JNA,
niti
značaj
HVO-a
u
operacijama
poput
‘Zima
94’,
koje
su
bile
presudne
za
oslobađanje
Knina,
deblokadu
Bihaća,
te
za
konačni
neuspjeh
velikosrpskih
ambicija.

Hrvati
u
Bosni
i
Hercegovini
nikada
nisu
bili,
niti
će
ikada
biti,
opasnost
ili
smetnja
za
Republiku
Hrvatsku.
Mi
smo
uvijek
bili,
i
nastavit
ćemo
biti,
pouzdana
potpora
Hrvatskoj,
kako
u
sigurnosnom,
tako
i
u
ekonomskom,
kulturnom
i
sportskom
smislu.

Stoga,
želim
izraziti
zahvalnost
Ministarstvu
hrvatskih
branitelja
i
Vladi
Republike
Hrvatske
na
priznavanju
značaja
očuvanja
hrvatskog
naroda
u
Bosni
i
Hercegovini,
na
prepoznavanju
žrtve
koju
su
Hrvati
tamo
podnijeli,
te
na
povećanoj
političkoj
i
ekonomskoj
podršci.
Ta
politička
podrška
od
ključne
je
važnosti,
jer
nas
uvjerava
da
možemo
računati
jedni
na
druge,
u
ratu
i
miru,
te
zajedno
graditi
budućnost
u
okrilju
zapadno-europskih
naroda.“