Čime častimo sebe i bližnje za Božić? Neki sastojci za kolače puni su pesticida, pobrojali smo rezultate istraživanja
Do Božića se sitno odbrojava. Naše bake su u ove dane već pekle sitne kolačiće koji mogu stajati više dana. Danas zaposlene žene ovaj zadnji predbožićni tjedan između posla i dnevnih obaveza pokušavaju tek napraviti spisak svega što im je potrebno za slatkarije svih vrsta. Jer, nekako smo naučili od svojih prethodnica u obitelji da su najbolji domaći kolači.
A osim toga, ništa ne može zamijeniti taj ugođaj u kući koji nastaje od mirisa vanilije, čokolade, cimeta… ili orahnjače iz pećnice, jer stari je običaj da na blagdanskom stolu mora biti nešto orašasto s dizanim tijestom.
Domaći kolači su nam sada cilj koji moramo realizirati do vikenda pred nama, kako bi obitelj oko stola uživala u okusima slatkog. I na prvu nam se čini da ćemo imati problem jedino oko kupnje dobrih oraha ili neprskanih limuna. Za orahe se možda možemo i snaći kod poznanika koji imaju svoje, kao i za limune, ali uvijek sa strepnjom, jer toliko svi lažu oko prskanja kemikalijama da smo s razlogom puni nepovjerenja.
No nisu samo orasi i limuni problematični. O tome koliko pesticida konzumiramo samo preko božićnih kolača, upozorila nas je Udruga “Zemljane staze” još prije koju godinu. Kazali su da namirnice koje se koriste u pečenju kolača tipičnih za predstojeće blagdane sadrže ostatke pesticida koji nerijetko premašuju čak i maksimalno dopuštene razine. Ma, išli su oni i korak dalje i ozbiljno su nas upozorili da s kolačima u organizam često unosimo “koktele otrova”.
I nisu to kazali neutemeljeno, jer iza toga stoje konkretni podaci kao rezultat istraživanja na europskoj razini. Natalija Svrtan je pobrojila proizvode za kolače koji su kontaminirani pesticidima.
– U proizvodnji šećerne repe koriste se zabranjeni insekticidi, neonikotinoidi, koji se povezuju s bolestima jetre, štitnjače, negativnim učincima na reproduktivni sustav i problemima u razvoju djece.
Svrtan je upozorila i na grožđice, odnosno suvice koje doista sadrže opasne koktele pesticida.
– Foodwatch je u studenome 2021. godine objavio izvješće s podacima mjerenja koja su provedena od strane NVWA: u 15 mjerenja pronađeno je ukupno 45 različitih vrsta pesticida. Od toga, 21 ostatak pesticida ima negativan utjecaj na reproduktivni sustav, šest ostataka je vjerojatno kancerogeno, jedan je mutagen, a 19 su vjerojatno endokrini disruptori.
I u sve popularnijim kolačićima u obliku čovječuljka – “gingerbreads” ima kemikalija koje ne bismo smjeli konzumirati.
– Od začina za izradu kolača od đumbira, popularnih “gingerbreads”, prema EFSA–inu izvješću 11 posto uzoraka đumbira, 30 posto listova korijandra, pa još i 17,9 posto bosiljka i drugih začina od jestivih cvjetova, te 17,7 posto čajeva su sadržavali pesticide iznad maksimalno dopuštene količine – nabrojila je Svrtan.
No, vratimo se orašastim plodovima koje ćemo najčešće koristiti za božićne i novogodišnje slastice. Bez oraha i bajama nema dobrih kolača, a mnogi će kolače raditi i od lješnjaka, pistacija, čak i od suncokretovih sjemenki. Orašasti plodovi mogu biti izvor pesticida u prehrani čak i kad su oljušteni, jer ih se oljuštene često tretira fumigantima – plinovima koji se prvenstveno koriste za ubijanje insekata.
Prolistamo li HAPIH-ove izvještaje o povlačenju proizvoda, saznat ćemo što se sve koristi. Primjerice, u siječnju ove godine više nego jednom iz prodaje je povučen pistacio različitih proizvođača zbog povećane količine mikotoksina – aflatoksina. Prije toga, aflatoksin je pronađen i u mljevenim bademima. Prošle godine je u drugom slučaju u mljevenim prženim, čak organskim bademima pronađena povećana količina cijanida. A onda, početkom prošle godine na HAPIH-ovim stranicama je vidljivo da je iz prodaje povučen “eko badem” zbog povećane količine cijanovodične kiseline.
Aflatoksin je pronađen i u suhim smokvama, pa su i one tada povučene iz prodaje. Riječ je o jednoj vrsti mikotoksina, a poznato je da su im ljudi izloženi preko kontaminirane hrane, i to najčešće preko orašastih plodova, začina te voća i povrća. Mikotoksini su otrovi visoke akutne toksičnosti, a mogu imati kancerogena, mutagena, imunotoksična i teratogena svojstva zbog utjecaja na genetski materijal naših stanica (DNK i RNK). Mogu izazvati poremećaje čitavog niza sustava organizma – bubrežnog, krvožilnog, jetrenog i živčanog.
Aflatoksini su najtoksičnija podgrupa mikotoksina, a najopasniji je aflatoksin B1, kojem su ljudi izloženi preko konzumacije žitarica, a posebno kikirikija, pistacija i drugih orašastih plodova.
Ako ovih dana budemo poželjeli napraviti čupavce ili bilo koji drugi kolač s kokosom, dobro je znati da ni ovaj plod nije čist od kemije. Stablo kokosa, naime, napada lisna zlatica, pa se u svrhu njezina sprječavanja koriste pesticidi, zapravo se u deblo ubrizgavaju neonikotenoidi kao što su tiametoksam, imidakloprid i klotianidin. No, neki toksikolozi tvrde da je to bezopasno za ljudsko zdravlje.
Nedavno se kod nas razotkrila upotreba pesticida klorpirifosa kod uzgoja mandarina, ali on se koristi i kod drugih kultura. Primjerice, na HAPIH-ovim stranicama stoji da su koncem prošle godine povučene sjemenke kumina zbog povišene razine pesticida klorpirifosa. Iako su predstojeći blagdani uglavnom u znaku slatkih kolača, često se rade i slani kiflići, štapići i koješta drugo što će se naći na svečanom stolu i biti posuto kimom, pa je, eto, važno i to spomenuti.
Zbog pesticida klorpirifosa iz prodaje su bile povučene i sjemenke suncokreta, koje se ne koriste samo za domaći kruh već su i izvrsno punilo za savijače i odlična su zamjena za orahe. Klorpirifos je odnedavno, zahvaljujući otkriću u dolini Neretve, kod nas dobio svoje pravo lice. Zbog njegova korištenja na mandarinama smo tako saznali da ovaj pesticid može imati štetne učinke na živčani sustav, da dugotrajna izloženost klorpirifosu može uzrokovati probleme u kognitivnom razvoju kod djece, uključujući smanjenje IQ–a, poteškoće u učenju, poremećaje pažnje i hiperaktivnost, da može imati negativne učinke na reproduktivno zdravlje, odnosno da može dovesti do smanjenja plodnosti, poremećaja menstrualnog ciklusa i povećanog rizika od pobačaja. Neki dokazi ukazuju na povezanost između izloženosti klorpirifosu i određenih oblika raka, poput raka prostate i raka pluća. Međutim, istraživanja još uvijek nisu pružila potpunu sliku o vezi između klorpirifosa i raka. Ali, klorpirifos izaziva i druge zdravstvene probleme, iritaciju kože, očiju i dišnih putova, glavobolje, mučninu, vrtoglavicu i slabost mišića.
Otkako je HAPIH počeo objavljivati sve što je povučeno iz prodaje zbog ovog ili onog razloga, najčešće smo nailazili na problem u etilen oksidu. U Europskoj uniji je zabranjen od 1981. godine, ali nije u trećim zemljama, pa se opet može pronaći u tisućama prehrambenih proizvoda. Bilo ga je na sezamovim sjemenkama iz Indije, potom i u vaniliji, zapravo sirovini koja se koristi u proizvodnji sladoleda, ali i više puta u nekoliko vrsta cimeta, čak i kod onog najcjenjenijeg i najskupljeg – cejlonskog.
Etilen oksid je plin koji se u trećim zemljama koristi kao biocid i dezinficijens, prvenstveno u suzbijanju gljivica i bakterija. Ovaj kemijski spoj izaziva iritaciju dišnog sustava, pospanost ili vrtoglavicu, nagriza kožu, uzrokuje teško oštećenje oka, a ima i štetne učinke na plodnost.
U jednom je uzorku na analizi u cimetu u prahu otkriven sulfit koji se obično koristi za sprječavanje kvarenja i zadržavanje dobre boje hrane, a može izazvati alergijske reakcije.
I sada kad smo svega svjesni, podsjetimo se da kolača bez jaja nema, a inspekcije su kod ovog najvažnijeg sastojka za slatko više puta pronalazili salmonelu.
Na koncu, za dobar kuglof, koji će se naći na mnogim svečanim stolovima, važno je imati pravi kalup, ali i tu možemo upasti u zamku. Koncem prošle godine je tako HAPIH objavio da su iz prodaje povučeni kalupi zbog utvrđene migracije aluminija i korozivnih promjena na proizvodu. S aluminijem podvlačimo crtu, jer on itekako utječe na zdravlje. Neke studije su povezivale aluminij u hrani s razvojem Alzheimerove bolesti, i znanstvenici nisu još sto posto sigurni u to, ali istražuju i dalje. Autori drugih istraživanja o utjecaju aluminija na ljudsko zdravlje tvrde da ima štetan utjecaj na različite organske sustave kao što su mozak, bubrezi, jetra i kosti.
Sve ovo što smo naveli neće nas spriječiti u spravljanju omiljenih kolača. Zažmirit ćemo na jedno oko, možda kupiti bolji, kvalitetniji kalup za kuglof, potražiti orahe kod poznatih, limun od prijatelja, jaja obraditi na pravoj temperaturi, a ostalo u dućanu, pa što bude. Naravno da se moramo voditi činjenicom da nije baš svaki proizvod kontaminiran, tako ćemo sretniji ući u blagdane.
Objava Čime častimo sebe i bližnje za Božić? Neki sastojci za kolače puni su pesticida, pobrojali smo rezultate istraživanja pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.