Planinarsko društvo Kuk organizira novogodišnji uspon na Vranicu
Hrvatska
se
nalazi
na
velikoj
prekretnici.
Nakon
nekoliko
desetljeća
u
kojima
smo
se
brendirali
kao
zemlja
sunca
i
mora,
naša
zemlja
mora
odlučiti
hoće
li
nastaviti
s
masovnim
kupališnim
turizmom
ili
će
pokušati
privući
goste
dubljeg
džepa,
piše Večernji
list.
Potrebno
je
puno
napora
kako
bi
se
u
Hrvatsku
privukli
bogatiji
gosti
koji
više
troše
i
ostaju
duže
u
samoj
destinaciji,
a
jedan
od
puteva
prema
takvim
gostima
je
i
novi
Zakon
o
turizmu
koji
uvodi
obvezu
izračuna
nosivih
kapaciteta.
Izračun
nosivih
kapaciteta
Monika
Udovičić,
ravnateljica
Uprave
za
sustav
turističkih
zajednica,
kategorizaciju
i
pravne
poslove,
objašnjava
da
se
bez
izrade
nosivih
kapaciteta
i
bez
donošenja
plana
upravljanja
neće
moći
u
budućnosti
upravljati
destinacijom.
–
Danas
se
preko
80
posto
turističkog
prometa
odvija
u
srpnju
i
kolovozu.
Da
ovakav
razvoj
turizma
više
nije
moguć
znaju
svi
koji
su
se
barem
jednom
našli
na
auto
cesti
petkom
i
nedjeljom.
Bez
obzira
na
to
koliko
Hrvatska
ulagala
u
razvoj
cestovne
povezanosti
i
koliko
jedinice
lokalne
samouprave
ulagale
u
lokalnu
infrastrukturu,
to
više
nije
dovoljno.
Novi
zakon
će
omogućiti
izračun
nosivih
kapaciteta
tako
da
se
destinacijama
koje
imaju
prekomjernu
izrađenost
privatnog
smještaja
onemogući
daljnje
izdavanje
novih
rješenja.
Osim
izračuna
broja
kreveta
u
privatnom
smještaju,
gradovi
i
općine
će
moći
donijeti
odluku
da
na
određenom
području
u
određenoj
glavnoj
ulici
više
nema
pečenjara
jer
je
ta
ulica
namijenjena
za
višu
kvalitetu
razvoja
turizma
i
višu
kvalitete
ponude
–
objašnjava
Udovičić.
Prema
njezinim
riječima
to
ne
znači
da
netko
neće
moći
otvoriti
ćevabdžinicu
ili
pečenjaru
u
gradovima
na
moru,
ali
to
neće moći
napraviti
u
ulicama
koje
su
namijenjene
višoj
kvaliteti
ponude.
–
Želi
li
netko
otvoriti
tu
pečenjaru,
morati
će
to
napraviti
u
nekom
drugom
dijelu
grada,
općine
ili
županije
u
kojem
ima
mjesta
za
te
segmente
turističke
ponude
–
dodaje.
Luksuzna
destinacija
Da
se
Hrvatska
sve
više
brendira
kao
luksuzna
destinacija,
potvrđuje
i
direktor
sektora
Odjela
za
istraživanje
tržišta
i
strateško
planiranje
Hrvatske
turističke
zajednice
(HTZ) Igor
Borojević.
–
HTZ
svakodnevno
provodi
niz
istraživanja
kojima
pratimo
status
branda
Hrvatske
na
emitivnim
tržištima.
Primjećujemo
da
se
naša
zemlja
u
sve
većoj
mjeri
i
sve
bolje
afirmira
upravo
u
segmentu
potrošača
veće
platežne
moći
–
kaže.
–
To
ne
znači
da
će
ti
gosti
dolaziti
na
bilo
koju
destinaciju
i
konzumirati
bilo
koji
dio
naše
turističke
ponude
–
napominje
stručnjak
ističući
da
dio
destinacija
još
nema
osnovne
infrastrukturne
uvjete
za
primanje
takvih
gostiju.
Turizam
sunca
i
mora
odlazi
u
prošlost
–
Jedan
dio
destinacija
je
već
ozbiljno
zakoračio
u
tom
smjeru
i
to
se
vidi
kroz
brojke
i
povratne
informacije
koje
imamo
s
tržišta.
Turizam
sunca
i
mora
gdje
gosti
troše
vrlo
malo
dodatnih
sadržaja,
a
na
kojem
je
Hrvatska
u
prošlosti
razvijala
svoj
brand,
za
nekoliko
godina
bi
trebao
postati
stvar
prošlosti.
Kako
objašnjava
Borojević,
HTZ
kroz
promidžbu
proizvoda
više
dodane
vrijednosti
pokušava
napraviti
pomak
prema
bogatijim
turistima.
–
Mi
imamo
jedan
izvrstan
turistički
resurs
kojeg
moramo
nastojati
predstaviti
na
primjeren
način,
kako
ne
bismo
zapustili
te
tradicionalno
vrijedne
atribute
na
kojima
zasnivamo
svoje
komparativne
prednosti,
a
za
koje
su
turisti
spremni
platiti
nešto
više
–
zaključuje
Borojević.