SREDNJA BOSNA: Od šume živjela sad u nju više ne smje ići
Osobno
ne
vjerujem
da
imamo
bilo
kakav
kompromis
ni
o
tehničkim,
ni
o
suštinskim
izmjenama
Izbornog
zakona
koje
me
prvenstveno
zanimaju
u
ovom
trenutku,
kazao
je
predsjednik
HDZ
1990
Ilija
Cvitanović
u
Dnevniku
D
Federalne
televizije.
Ne
znam
šta
je
bilo
na
sastanku
lidera
državne
vlasti
i
koji
je
ishod
tog
sastanka
i
šta
je
dogovoreno.
Vidio
sam
neke
optimistične
izjave
u
medijima,
ali
iskreno
ne
vjerujem
da
je
tu
postignut
bilo
kakav
napredak
i
nisam
siguran
u
kojem
segmentu
Izbornog
zakona
su
dogovarali.
Ja
se
nadam
da
su
to
one
suštinske
izmjene,
ali
ne
vjerujem
da
je
postignut
značajan
dogovor
i
da
možemo
očekivati
napredak
po
tom
pitanju.
Realno
je
očekivati
da
će
visoki
predstavnik,
kako
je
najavio,
reagirati
i
nametnuti
tehničke
izmjene
Izbornog
zakona
u
dijelu
koji
se
odnosi
na
integritet
izbornog
procesa.
Imamo
sutra
taj
tzv.
Dan
D,
imamo
najavu
sa
sastanka
da
će
se
u
februaru
doći
do
nekakvog
dogovora
o
nečemu
što
mi
ne
znamo
–
pojasnio
je
on.
Tko
je
glavni
krivac
Objasnio
je
i
ko
je
glavni
krivac
zašto
je
izostao
politički
dogovor.
–
Toliko
je
licemjerja
u
politici
u
Bosni
i
Hercegovini
da
je
to
nemjerljivo.
I
ovaj
prijedlog
koji
je
došao
u
hitnoj
proceduri
u
Parlamentarnu
skupštinu
BiH
je
potcjenjivanje
svih
nas
koji
bismo
o
tome
trebali
glasati.
Šta
neko
očekuje
–
da
dokument
kao
što
je
Izborni
zakon,
koji
je
odmah
ispod
Ustava
BiH,
u
hitnoj
proceduri
podržite,
da
ne
možete
uopće
djelovati
na
njegovu
suštinu.
A
predlagač
je
imao
20
godina
vlasti
u
kojoj
je
mogao
predložiti
sve
što
želi.
Odgovorni
su
oni
koji
vladaju
godinama
u
BiH
i
kojima
nije
cilj
da
imamo
transparentan
i
pošten
izborni
proces.
Jedva
čekam
da
dobijemo
u
potpunosti
poštene
izbore
i
da
se
pred
javnošću
izvagamo
–
pa
možda
ne
vrijedim
ni
ja
–
naveo
je.
Krađa
na
izborima
je
najteži
mogući
grijeh,
jer
od
toga
kreće
kompletna
hobotnica
korupcije
i
kriminala,
smatra
Cvitanović.
Također,
smatra
da
nije
dobro
za
jednu
suverenu
državu
da
bilo
ko
nameće
bilo
kakve
odluke,
ali
u
BiH
u
ovom
trenutku,
kako
tvrdi,
ne
postoji
minimum
povjerenja
za
kompromis
oko
bilo
čega.
Odluke
koje
donese
visoki
predstavnik
moraju
se
poštovati.
–
Iskoristio
sam
priliku
i
otišao
u
CIK
BiH
i
pogledao
onaj
dio
koji
se
odnosi
na
integritet
izbornog
procesa,
način
glasanja
i
brojanja
glasova,
ono
što
sam
vidio
ulijeva
mi
nadu
da
bismo
mogli
imati
poštene
izbore.
Čak
u
19.10
bismo
mogli
imati
rezultate
izbora
–
navodi
Cvitanović.
Naglašava
da
nije
razgovarao
sa
visokim
predstavnikom
u
posljednja
dva
mjeseca
i
da
nema
informaciju
šta
je
spremio.
–
Kada
se
spomene
Izborni
zakon,
meni
prvo
što
padne
na
pamet
je
Željko
Komšić,
da
ga
više
ne
gledam
u
Predsjedništvu
BiH
i
da
predstavlja
hrvatski
narod.
Da
završimo
taj
proces
suštinskih
promjena
izbornog
zakona.
Nadam
se
da
čim
prije
dobijemo,
da
i
mi
Hrvati
imamo
mogućnost
da
se
svake
četiri
godine
između
sebe
natječemo
za
člana
Predsjedništva
BiH.
Da
većinski
narod
ponovo
ne
izabere
našeg
člana
i
da
onda
se
on
ponaša
kako
se
ponaša
aktuelni
član
–
kazao
je.
Dalje
navodi
da
nije
optimističan
da
će
bilo
šta
biti
riješeno
u
februaru.
–
Iskustvo
me
uči
da
ne
možete
biti
optimistični
i
imati
vjeru
da
će
taj
proces
doći
do
kraja.
Ja
sam
čuo
od
svih
tih
partnera
koji
su
sudjelovali
u
tim
razgovorima,
prije
nekoliko
dana,
koje
su
njihove
početne
pozicije.
Identificiram
da
je
pozicija
Trojke
slična
poziciji
SDA
–
učestvovao
sam
u
pregovorima
u
Neumu
i
svjedočio
–
razvlačiti
proces,
kupovati
vrijeme
da
se
ne
dođe
do
rješenja.
Tu
cijenu
trpi
država
i
svi
građani.
Frustracija
Hrvata
u
BiH
Predsjedništvom
BiH
i
dijelom
Domom
naroda
je
na
tom
nivou
da
jednostavno
BiH
ne
doživljavaju
u
punom
kapacitetu
svojom
domovinom,
a
to
je
najveći
grijeh
Hrvata
u
BiH
–
da
se
ikada
odreknu
svoje
državotvornosti
i
ljubavi
prema
BiH
u
njenom
punom
kapacitetu.
To
je
ta
politička
borba
koju
želimo
voditi
–
poručio
je
Cvitanović.
–
Lične
pozicije
i
ambicije
ključnih
političkih
lidera
su
važnije
od
naroda
–
i
jednog,
i
drugog,
i
trećeg,
i
od
države.
Kome
može
biti
problem
da
donesemo
zakon
o
sukobu
interesa,
neka
se
sva
moja
imovina
vidi
i
na
cijeloj
mojoj
porodici.
Ne
znam
čemu
rasprava
hoće
li
sjedište
drugostepenog
suda
biti
u
Banjoj
Luci
ili
Istočnom
Sarajevu.
Treba
biti
u
Mostaru,
žao
mi
je
što
su
predstavnici
Hrvata
u
pregovorima
odustali
od
toga
jer
je
to
bilo
u
prvobitnoj
formi
–
istakao
je.
Prema
njegovim
riječima,
kod
glasanja
o
reformskim
zakonima
neće
pratiti
stavove
HDZ-a,
nego
svoje
savjesti,
te
stranačke
i
interese
BiH.
–
Ono
što
budem
smatrao
da
nije
u
interesu
države
ili
stranke
koje
vodim
ili
naroda
iz
kojeg
dolazim
–
to
nikada
neću
podržati.
Je
li
HDZ
1990
i
suštinski
dio
vlasti
u
Federaciji
BiH
Upitan
je
li
HDZ
1990
i
suštinski
dio
vlasti
u
Federaciji
BiH,
kaže:
–
Mi
smo
negdje
iza.
Trojka
i
HDZ
su
prije
nas
počeli
proces
dogovora
oko
Vlade
FBiH.
Mi
smo
se
pojavili
u
posljednjoj
sedmici.
Da
možda,
i
nespremni
u
potpunosti,
pomognemo
i
uključimo
se
u
proces
pokušaja
promjene
odnosa
u
BiH
i
ne
žalim
zbog
te
odluke.
Presudno
sam
utjecao
da
donesemo
odluku
da
podržimo
aktuelnu
Vladu
FBiH,
da
je
uopće
imenujemo,
sa
naše
tri
ruke.
Naravno
da
bi
ti
odnosi
trebali
biti
bolji,
oni
nisu
na
nivou
dogovora.
Zašto
nas
nema
u
pregovorima
–
to
je
stav
predsjednika
HDZ
BiH
da
Devedesetka
nije
partner
iako
je
podržala
Vladu.
Trojka
se
ne
snalazeći
tako
ponaša.
Nije
to
meni
poniženje,
to
je
stvar
oholosti
druge
strane.
Vjerujem
da
postoji
u
tim
ljudima
onaj
minimum
samopoštovanja
da
ispoštujete
ono
što
ste
dogovorili.
Crvena
linija
Imamo
crvenu
liniju
–
to
je
put
BiH
ka
euroatlantskim
integracijama,
njegova
je
poruka.
–
Crvena
linija
je
iskren,
pošten
i
transparentan
odnos
sa
prijateljima
iz
međunarodne
zajednice.
Crvenu
liniju
kad
povučemo,
ona
će
se
vidjeti.
Ako
se
procesi
nastave
u
pravcu
kako
su
krenuli,
ona
će
se
pojaviti
vrlo
brzo.
Mi
smo
najsigurniji
dio
koalicije,
HDZ
1990
i
HNP,
ali
samo
tražimo
–
ispoštujte
što
smo
dogovorili
i
krenimo
u
proces
reformi
u
FBiH.
Osjetim
trud
da
se
krene
u
reforme.
O
pismu
američkog
državnog
sekretara
Entonija
Blinkena
u
kojem
je
upozorio
Dragana
Čovića
da
ne
opstruira
projekt
izgradnje
Južne
interkonekcije,
kaže:
–
Nikada
nismo
razgovarali
o
toj
temi.
Niti
na
HNS-u,
niti
osobno
sa
Čovićem.
Ja
ću
podržati
svaki
stav
koji
je
u
interesu
BiH.
A
Južna
interkonekcija
je
možda
najveći
strateški
interes
da
se
oslobodimo
od
monopola
i
utjecaja
ruskog
plina.
Nemamo
pravo
iz
bilo
kojeg
razloga
opstruirati
da
taj
plinovod
nastavi
svoj
put
kroz
BiH
naročito
u
ovim
geostrateškim
okolnostima.
Ne
želim
biti
neprijatelj
ni
SAD-u
ni
EU
–
zaključio
je
on.
