Usmena narodna/pučka književnost

Usmena narodna/pučka književnost

Link na izvornu vijest

Pod naslovnim pojmom podrazumijeva se najstariji i najdugotrajniji oblik umjetničkoga stvaranja jezičnim medijem. Mnogo je starija od pisane književnosti, tematski i stilski različita. Usmeni način izražavanja nužno drukčije komponira književni tekst od pisanoga. On je najprije u umu i izričaju, a tek mnogo kasnije u zapisima i knjigama.
Usmenoknjiževni oblici su: drama, retorika, lirska pjesma, epska pjesma, pripovijetka, izreka, poslovica… U usmenoknjiževne retoričke vrste ubrajaju se: zdravice, brojalice, brzalice… Poslovice i zagonetke možemo podijeliti u nekoliko tematskih skupova: povijesne, etnološke, filozofske, politološke, sociološke, dijaloške i dr. Zagonetke se sastoje od zagonetanja i odgonetanja, i za njih je značajan metaforičan način izražavanja.
Narodna lirska pjesma izražava neposredna osjećanja i zapažanja, a nastala je u svezi sa stvarnim društvenim životom. Ta se pjesma u pravilu pjeva. Postoji više skupina lirskih narodnih pjesama: običajne i obredne, dodolske, koledske, svatovske (motivi iz bogatih svadbenih običaja i obreda, iz ljubavnoga života i njegove uže povezanosti s društvenim prilikama), uspavanke, tužbalice (naricaljke, tužaljke), ljubavne…



Lirika izražava čuvstva, osjećaje i refleksije. Ona prati čovjeka od kolijevke (uspavanke) do groba (tužbalice), u veselju i u tuzi, uz obrede i običaje, uza svečane zgode, u ratu i u miru, u ljubavi i u mržnji, u siromaštvu i bogatstvu… Balade i romance smatraju se središnjim dijelom lirskoga pjesništva. Ovom zgodom sjetimo se naše balade Hasanaginica, koja je povezana i s Vinicom, odnosno starom turskom kulom, koja je bila od 1885. god. u uporabi župe kao župni dvor, pa sve do novijih dana. Tu su i manje pjesničke pripovijesti, ponekad vrlo minijaturne, a pokatkad s razvijenom naracijom, pa tako postaju lirsko-epski oblici. Balada privodi naraciju tragičnom završetku, za razliku od romance koja je cijelim svojim narativnim tijekom vedra, živa i razdragana.
Vic (šala, dosjetka) je naziv za kratku jezičnu tvorevinu koja služi za izazivanje komičnoga dojma, sažeto zacrtavši neke situacije, događaje i karaktere. Struktura vica često je vrlo složena. U njima se najviše koristi dvosmislenost riječi i životna protuslovlja kojima obiluje svakodnevica, a neposredni kontekst često u njihovu razumijevanju ima odlučujuću ulogu.
Naš je narod imao svoje pripovjedače i pjevače uz gusle, diple i druge instrumente.
Priroda i životinje u poslovicama (Sve poslovice, izreke, pitalice i zagonetke preuzete su iz neobjavljene zbirke narodnih mudroslovica p. Antuna Weissgerbera /1921.-1989./).

  1. Planina je i hladna i gladna (jadna i gadna).
  2. Bregovi se u zagrljaj spleli.
  3. Puče dolina, a po njoj maslina.
  4. Ljuti klanci stisnuli su pute.

  1. More priča žuborom, stijena šuti mramorom.
  2. Sklopiše se tvrde stijene, izlaz niotkud.
  3. Kolika je uzgorica, tolika je nizdolica.
  4. Lijepo sijeno: u njedrima bi ga nosio.
  5. Čista pšenica: kao da je golub zrno po zrno birao.
  6. Proljeće je promolilo lice, a sunašce zemlju ogrijalo.
  7. Proječale zelene planine.
  8. Razlijega se glas po brdima.
  9. Koji grom ne čuješ, taj te nije pogodio.
  10. Ne boj se groma, kad munja pretiče.
  11. Tiha kiša natapa, brza kiša potapa.
  12. Svaka voda k moru hoda.
  13. Nit svaka kišna godina rodna, nit svaka sušna gladna.
    Životinje – Magarac: 18. Da magarac pozna svoju snagu, nikad se ne bi vuka prepao.
  14. Magarac osta magarac kupljen ili prodan.
  15. Magarac osta magarac ma nosio zlatni pokrovac.
  16. Osel za – posel.
  17. Jednoj oslici jedan tovar dosta.
  18. Jak je osel, nu dva ga tovare.
  19. Pod tovarom magarac ne reve.
  20. Goni mlada tovara priko mosta stara.
    Vol, krava: 26. Debelu volu živjet ne daju.
  21. Od mozga pazi se odostraga, a od vola pazi se sprijeda.
  22. Krava se kroz gubicu muze.
  23. Više mlijeka od jedne krave nego od sto junaca.
    Pas, kuja: 30. Pas se i kamenu osvećuje.
  24. Pas će i u goloj kosti naći hrane dosti.
  25. Blijedi mjesec niš ne haje što na njega pas laje.
    Ilija Drmić

Objava Usmena narodna/pučka književnost pojavila se prvi puta na Posušje.info.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?