Od ubojitog raka obolijevaju sve mlađi. Ne čekajte alarmantne simptome, liječnica pojašnjava što točno trebate učiniti
Imamo problem i izložit ćemo ga vrlo plastično: ako primijetite promjenu navike pražnjenja crijeva, uključujući i zatvor i proljev, osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva, tragove krvi u stolici, promjenu kalibra stolice, kada ima, na primjer, oblik olovke, bolove u trbuhu, malaksalost, gubitak apetita i pad tjelesne težine, krajnji je trenutak da što prije odete liječniku!
Zašto? Zato jer su to neki od simptoma raka debelog crijeva. Imamo problem, i to veliki, jer usprkos tome što se stalno govori kako je rak debelog i završnog crijeva najučestalija zloćudna bolest u našoj zemlji, naš narod tvrdoglavo u većem broju izbjegava pozive na preventivne preglede.
Ima i jedna dobra stvar u ovoj priči. Ako se rak debelog crijeva otkrije u lokaliziranom stadiju, petogodišnje preživljavanje iznosi oko 90 posto. Onda možete pretpostaviti koliko sebi činite loše kada poziv za preventivni pregled ostavite sa strane, sebi lažući kako ćete ga pogledati drugi dan. Nećete, jer se na pregled većina na kraju ne odazove.
– Godišnje od ove bolesti u našoj zemlji prosječno oboli oko 3600 osoba, od čega je oko 60 posto muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, ali gotovo petina oboljelih je mlađa od 60 godina. U 2020. godini u Hrvatskoj je od kolorektalnog raka oboljelo 3396 osoba, u 2021. po smrtnosti je s 2116 umrlih došao na drugo mjesto, odmah iza raka pluća – kaže prof. prim. dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević, spec. epidemiologije s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Na simpoziju u organizaciji splitske podružnice Akademije medicinskih znanosti Hrvatske na temu ove zloćudne bolesti čulo se, među ostalim, i kako njezina pojavnost raste svake godine. Sve se više javlja i kod mlađih dobnih skupina, odnosno mlađih od 50 godina. Kod žena je taj porast još izraženiji.
Izreku “Čizma glavu čuva” zaboravite, u trendu smo globalnog zatopljenja, sve nam manje trebaju. Neka ona prepusti mjesto poruci “Stolica glavu čuva”. Jer stolica je alarm, znak, jedan od ranih pokazatelja bolesti. Koliko god ovo bila tabu-tema, neugodna jer se povezuje s “nečim dolje”, “prljavim”, o njoj ćemo otvoreno. Bolest, i to ovako teška, od tabua je nebrojeno puta neugodnija, bolnija, smrtonosnija.
– Procjenjuje se da će na svjetskoj razini, s 19,3 milijuna slučajeva raka u 2020., do 2024. taj broj porasti na 28,4 milijuna. U skupini malignih bolesti osobito se istaknuo rak debelog crijeva, od kojeg je u 2020. godini oboljelo gotovo dva milijuna ljudi. Diljem svijeta živi otprilike više od pet milijuna osoba kojima je u posljednjih pet godina postavljena dijagnoza kolorektalnog raka. Unatoč činjenici da postoje učinkovite tehnike probira koje bi mogle smanjiti broj smrtnih slučajeva, na svjetskoj razini godišnje bilježimo čak milijun smrti. Međunarodne agencije za istraživanje raka procjenjuju da ćemo između 2020. i 2040. na globalnoj razini imati oko tri milijuna novih slučajeva godišnje – veli dr. Jurčev Savičević.
Ako se ne opametimo u neoptimističnoj budućnosti sudjelovat ćemo i mi porastom postotaka. Brojke idu gore, čemu sami pridonosimo.
Pojašnjavamo vam vrlo precizno što trebate napraviti. Prvo, odazovite se preventivnom pregledu. U okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva svake dvije godine pismeno se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine. Poziv šalje županijski Zavod za javno zdravstvo. Tijekom dvije godine na kućne se adrese šalje kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici, a odazvanima u prethodnom ciklusu kuverte s test-kartonima za nanošenje uzorka stolice. Uzorci se potom šalju u zavode za javno zdravstvo, gdje se testira ima li nevidljive krvi u stolici.
Je li to teško odraditi? Većini očito jest, iako građani počinju polako uviđati problematiku.
– Jako je važno to napraviti jer se Hrvatska nalazi na desetom mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva, a na visokom trećem po smrtnosti. U tijeku smo šestog ciklusa pozivanja, započetog u rujnu 2023. godine. Odaziv na pozivno pismo četvrtog ciklusa, primjerice, bio je 24 do 52 posto, ovisno o županiji i godištu, veći je u starijoj životnoj dobi. Program je namijenjen osobama bez znakova bolesti crijeva ili već ranije ustanovljenog raka debelog crijeva. U neposrednom cilju programa želja nam je otkriti bolest u asimptomatskih, zdravih osoba, te predstadij raka – polipa. Dugoročni je cilj smanjenje pobola i smrtnosti, te zahvaljujući ranoj dijagnostici poboljšanje kvalitete života oboljelih – poučava dr. Jurčev Savičević.
Puno toga možemo i sami napraviti kad je u pitanju prevencija. Što manje konzumirajte mesne prerađevine, poput salama, slanine, šunke, hrenovki, koje spadaju u karcenogene skupine 1. Dugotrajna konzumacija mesnih prerađevina i crvenog mesa povezana je s rizikom od raka debelog crijeva, osobito lijeve strane. Preporučuje se redukcija ili eliminacija crvenog mesa iz prehrane na manje od tri porcije tjedno. Za zamjenu ubacite perad, ribu, jaja, mliječne proizvode.
– Unesite vlakna u prehranu kroz voće, povrće i cjelovite žitarice, barem 30 grama dnevno. Prestanite pušiti, barem 16 karcinogena nalazi se u duhanskom dimu. A čak 740 tisuća novih slučajeva raka u 2020. godini pripisuje se alkoholu. Procjenjujemo da je lagano do umjereno pijenje, otprilike jednog do dva alkoholna pića dnevno, bilo odgovorno za više od sto tisuća slučajeva raka u 2020. godini. 110 tisuća raka debelog crijeva pripisivo je i problemu pretilosti na godišnjoj razini. I ne zaboravimo, cijepljenje protiv HPV-a smanjuje rizik od raka anusa koji je u 90 posto slučajeva pripisiv upravo ovom virusu – pojašnjava dr. Jurčev Savičević.
I zato se uhvatite zdravijeg životnog stila, hodajte, trčite, vježbajte. I ne odbacujte pozive za pregled. Jer rak debelog crijeva kosi. Napada sve mlađe. A ima metoda kojima se na vrijeme može uočiti. Vrijeme je tu jako bitno.
– Rak se tradicionalno smatrao bolešću starijih osoba. No nedavni podaci ukazuju na značajno povećanje incidencije raka različitih sijela među bolesnicima do 50 godina. Zajednički poznatih kao rak s ranim početkom – veli dr. Anamarija Jurčev Savičević.
Razmislite o ovome.
Objava Od ubojitog raka obolijevaju sve mlađi. Ne čekajte alarmantne simptome, liječnica pojašnjava što točno trebate učiniti pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.