Ministar
vanjskih
poslova
Gordan
Grlić
Radman
izjavio
je
u
četvrtak
da
vlada
želi
što
prije
otvaranje
pristupnih
pregovora
Bosne
i
Hercegovine
s
Europskom
unijom
jer
ona
zahtijeva
jednakopravnost
sva
tri
naroda,
dok
desni
dio
oporbe
smatra
da
je
njezin
raspad
vjerojatniji
od
ulaska
u
EU.

“Dodjela
kandidatskog
statusa
Bosni
i
Hercegovini
je
naš
veliki
uspjeh,
jer
smo
se
odlučno
zalagali
za
takvu
odluku
Europske
unije
koja
nije
bila
zajamčena,
a
sad
se
Hrvatska
zalaže
za
sljedeći
korak
–
otvaranje
pristupnih
pregovora
što
je
prije
moguće”,
rekao
je
ministar
u
Hrvatskom
saboru
na
predstavljanju
Izvješća
o
provedbi
Deklaracije
o
položaju
hrvatskog
naroda
u
BiH
za
2022.
godinu.

BiH
je
na
prvom
mjestu
među
primateljima
razvojne
pomoći,
napomenuo
je
Grilć
Radman.
Samo
Središnji
državni
ured
za
Hrvate
izvan
Republike
Hrvatske
osigurao
je
oko
33
milijuna
kuna
za
provedbu
projekata
u
područjima
zdravstva,
obrazovanja,
kulture.
Međutim,
susjedna
je
država
suočena
s
brojnim
prijetnjama,
dodao
je
ministar,
među
kojima
je
istaknuo
srpski
separatizam
i
unitarizam
koji
je
definirao
kao
preglasavanje
manjina.

“Onog
trenutka
kada
BiH
krene
s
pristupnim
pregovorima,
ona
mora
započeti
s
implementacijom
pravnih
stečevina
koje
podrazumijevaju
jednakopravnost
i
ljudska
prava.
Mi
ne
možemo
dopustiti
da
Hrvati
u
BiH
postanu
manjina
koji
će
samo
imati
kulturu,
izložbe
i
slično”,
odgovorio
je
Grlić
Radman
HDZ-ovoj
zastupnici
Aniti
Pocrnić
Radoševć
na
pitanje
napreduje
li
BiH
prema
EU
članstvu.

Oglas

Zastupnik
Hrvatskih
suverenista
Marijan
Pavliček
naglasio
je
da
je
BiH
disfunkcionalna
država
na
svim
razinama
vlasti
s
ogromnim
brojem
ministara
i
dva
entiteta
koji
nemaju
zajednički
stav
ni
o
jednom
važnom
pitanju

“Mislite
li
da
će
BiH
ikad
postati
punopravna
članica
EU
s
obzirom
na
to
da
bez
dotacija
iz
inozemstva
ona
ne
može
opstati.
Ona
je
čisti
protektorat
međunarodne
zajednice,
bojim
se
da
će
se
prije
raspasti
nego
postati
punopravnom
članicom”,
rekao
je
Pavliček.

“BIH,
ovakva
kakvu
je
čine
ovi
diletantski
međunarodni
faktori,
država
bez
smisla,
bez
perspektive,
bez
šanse,
to
je
aksiom
na
kojem
treba
bazirati
hrvatsku
politiku”,
kazao
je
zastupnik
Ante
Prkačin
(Hrvatsko
bilo).

Ministar
Grlić
Radman
odgovorio
je
da
ni
on
nije
zadovoljan
trenutnom
situacijom,
ali
Vlada
poduzima
sve
što
može
da
ona
bude
bolja

Oglas

“Svake
godine
ipak
vidimo
određeni
napredak,
ali
on
se
stječe
kvalitetnim
radom.
Uzmite
za
primjer
grad
Ljubuški
u
koji
se
vraćaju
povratnici
iz
Švicarske,
iz
Njemačke.
To
je
za
mene
radost,
to
je
za
mene
budućnost”,
poručio
je.

Resorni
ministar
također
je
istaknuo
izbornu
reformu
kao
jedan
od
najvećih
izazova
u
politički
turbulentnoj
2022.
godini.

Predsjednik
Vlade
održao
je
niz
sastanaka
s
legitimnim
političkim
predstavnicima
iz
redova
sva
tri
naroda
radi
postizanja
dogovora
o
izbornoj
reformi
kako
bi
svi
narodi
mogli
bit
legitimno
zastupljeni
na
svim
razinama
vlasti”,
kazao
je.

Hrvate
u
Predsjedništvu
BiH
predstavlja
Željko
Komšić
iako
je
izabran
glasovima
Bošnjaka,
podsjetio
je
Grlić
Radman,
a
dio
odgovornosti
za
to
vidi
i
u
predsjedniku
države
Zoranu
Milanoviću.

Oglas

“Kada
je
2006.
prvi
put
prekršen
Daytonski
sporazum,
on
je
u
crvenim
šuškavcima
podupirao
Komšića
kao
nelegitimnog
predstavnika
hrvatskog
naroda,
on
nije
izbran
glasovima
hrvatskog
naroda”,
ustvrdio
je.

Dalija
Orešković
(Stranka
s
imenom
i
prezimenom)
ocijenila
je
HDZ-ovo
zalaganje
za
izbornu
reformu
u
BiH
licemjernim.

“Čija
je
izborna
reforma
bila
ovdje
u
Hrvatskoj?
HDZ-ova,
a
svi
drugi
su
isključeni
iz
političke
participacije,
ostali
su
bez
mogućnosti
da
kažu
svoj
stav
o
formiranju
izbornih
jedinica,
uključujući
i
ustavnopravne
stručnjake”,
rekla
je
Orešković.

Oglas