U Čitluku predstavljena knjiga Zdravka Nikića i održana izložba reljefa Branka Ivankovića Mite

U Čitluku predstavljena knjiga Zdravka Nikića i održana izložba reljefa Branka Ivankovića Mite

Link na izvornu vijest

Tradicionalna kulturno-duhovna manifestacija Ogranka Matice hrvatske u Čitluku ”Uskrs s Maticom u Brotnju” otvorena je sinoć u staroj crkvi sv. Blaža u Gradnićima (Čitluk) predstavljanjem nove knjige, zbrke pjesama Zdravka Nikića ”Krik s križa” i izložbom reljefa u drvetu pod nazivom ”Sinergija u ljubavi” Branka Ivankovića Mite.

Nikićevu knjigu predstavili su sveučilišni profesor iz Mostara i književnik Antun Lučić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Ivan Baković, a program je vodio i autore i knjige i izložbe publici predstavio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku Andrija Stojić.

Govoreći o Nikićevoj knjizi Baković je kazao kako je ova knjiga neka vrsta autorove osobne ispovijedi Bogu (u svome najvećem dijelu) ”koju čitatelju nudi (željnu takve okrjepe) na čitanje, prosudbu, pa i potporu, jer veli u pjesmi ‘Pjesnikov poziv’: nije pjesnik odrpanac / sa šeširom i sa bradom / već je pjesnik glas Svevišnjeg / koji ljudska srca puni nadom.’“

Baković povlači usporednice između stihova Kranjčevićeve pjesme ”Eli! Eli! Lama azavtani”: (Na Golgoti je umro – a za kog je izda’no / je li pala Žrtva ova il’ kasno ili rano?/ Na Golgoti je umro i svijet za to znade, / Al od te žrtve davne još ploda ne imade//) i Nikićeve pjesme „Sotona u haljini duginih boja“ (A Krist s križa gleda. / zar zalud je žrtva moja, /zar me opet na smrt sude, a ja s Ocem stvorih te ljude?!//) pjesme ”Krist s križa”: (gledam sad s križa zemlju po kojoj sam hodio / gledam svetu zemlju u kojoj sam se rodio / gledam pastire što im povjerih svoje stado / s Aronom prave novo tele od zlata / a svjesni nisu da to je tele od raspadljivoga blata//) Baković zaključuje kako: ”Nije plod izostao zbog male i slabe žrtve Raspetoga, nego zbog naše slabosti i slijeposti”.

U drugome dijelu knjige (”Promišljanja i putokazi”) autor, osim već spomenutih motiva ”promišlja suvremene pojave i devijacije u društvu, pa će se tu tako naći zanimljivih razmišljanja o covidu, o Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, o klimatskim/klimavim promjenama, o tome tko zavrjeđuje voditi hrvatski narod… tko financira razne (anti)hrvatske udruge koje pljuju i po državi u kojoj žive i po narodu kojemu pripadaju… kakav je to narod koji bira one štose zalažu za ubijanje nerođene djece u majčinoj utrobi, za slobodan dolazak nekih nepoznatih koji će nas „otjerati“ s vlastite zemlje; gdje smo danas, gdje ćemo biti sutra, je li došlo vrijeme i ima li u Hrvata snage za suočavanje s istinom i ono najvažnije: tko smo i što smo danas?!”

Antun Lučić je pojasnio semantiku nekih Nikićevih pjesama, pojasnio je grafički (geometrijski) izgled napisanih pjesama koje je on nazvao vretenaste pjesme, govorio je o samome ”kriku s križa” naglašavajući S što sugerira kako taj krik dolazi odozgor prema dolje – od neba prema zemlji, od Krista prema ljudima.

”Stihovi su organski geometrijski, kao da su namotani oko vertikalne osovine. Nalikuju preslici, uspravnoj ili okomitome vretenu: pjesnik prede, kao neumorni pletač… Zbirka je, barem u prvoj polovici književnoga bloka, protkana riječju ”krik”. Tako se u pjesmi ”Tajna tvoga križa” tri puta veli: krik – otkrij mi snagu / krika Tvoga s Križa / te u nastavku domeće: Tvoj krik s križa i danas odzvanja svijetom / taj krik srce mi para//. Proizlazi da je krik i tajna, i zbor, i doziv, i milost… ‘Krik s križa’, kao zbirka, usidren je u ciklus pjesama ”Krik s križa”. Čini se oko nje kruže druge pjesme, u njezinoj su orbiti. Radi se o apokrifnom čitanju i doživljaju evanđelja. Pjesma je nastala 6. travnja 2023., na Veliki četvrtak. Pasija koju provodi Nikić duboka je, alegorična, subjektivna. Poema je pisana u trećem licu, kao da je nekako ranije napisana, doima se kao Križni put u malom, mala drama o Sinu i Majci, ali nama samima kakvi jesmo i u čemu se zrcale naši postupci”, kazao je Lučić te zaključio kako je ”dopustivo primijetiti kako Nikićevo stihovlje, i pjesme u prozi, mali brevijar koji se okreće protiv Sotoninih sinova i sluga i njihovih manipulacija, nešto nalik na usmenu predaju, i za moći i nemoći udesa”.

Sam autor Nikić pročitao je nekoliko svojih pjesama te zahvalio svima, u prvome redu Bogu na darovanom talentu, a onda i ostalima koji su došli na promociju, Andriji Stojiću, predstavljačima Bakoviću i Lučiću te svojoj obitelji na strpljenju ”jer nije lako živjeti s pjesnikom”.

O umjetniku Branku Ivankoviću Miti i izloženim reljefima pod naslovom ”Sinergija u ljubavi” govorio je prof. Andrija Stojić predstavljajući samoga umjetnika i njegova dosadašnja postignuća.

Istaknuo je kako izložba obuhvaća 33 izloška križa tau s njegovim reljefima, a na svakome od njih prikazani su duborezi srca. Simbolika broja 33 je u tome što prokazuje 33 godine Isusova života, a sami križ tau omiljeni je znak i sv. Franje koji ga je i sam često crtao.

”Branko Ivanković Mito rođen je 1954. u Biloj kod Livna. Samostalno je izlagao svoje radove 16 puta u Hrvatskoj, BiH i Italiji. Autor je najvećega raspela iz jednoga komada drveta. Moderirao je veliko oltarsko raspelo u Petričevcu Banja Luka pod kojim je sv. Otac papa Ivan Pavao II. predvodio misno slavlje u svojemu drugome pohodu ohrabrenja katolicima u BiH. Njegovo djelo je i križ za bl. Ivana Mertza koji je blagoslovio i posvetio sv. Otac i ostavio u naslijeđe mladeži u BiH”, kazao je Stojić.

Publici se obratio i sam autor pojašnjavajući značenje pojedinih reljefa koji će biti izloženi u idućih mjesec dana.

U glazbenome dijelu programa sudjelovali su učenici Osnovne glazbene škole ”Brotnjo” Čitluk Anđela Stojić i Mihael Blažević izvedbom glazbenih dijela na glasoviru i gitari.

Post U Čitluku predstavljena knjiga Zdravka Nikića i održana izložba reljefa Branka Ivankovića Mite je prvi puta viđen na Grude Online.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?