Nakon jesenske kampanje, koja je bila arheološki plodonosna, nastavljeni su istraživački radovi na prostoru rimskog vojnog logora Gračine na Humcu kod Ljubuškog.

Studij arheologije

Za razliku od jesenske kampanje, kada su u prvom planu bili arheolozi i njihovi pomagači, proljetnu kampanju pod nadzorom prof. dr. sc. Mirka Rašića, svojevrsnog domaćina, prof. dr. sc. Tina Tomasa, pročelnika Studija arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, i prof. dr. Darija Vujevića u prvom planu bili su studenti Studija arheologije. Predstavljajući kampanju, pročelnik Tomas je kazao:

– Ove godine smo treći put odabrali Gračine, kao što većina javnosti i zna, riječ je o jednom vrlo važnom nalazištu antičkoga rimskog vojnog logora koji nam pruža jako uvjerljive podatke o ranoj rimskoj vojnoj prisutnosti na ovim prostorima, kada se autohtono stanovništvo prvi put susrelo s mehaniziranom vodećom vojnom silom toga vremena – kaže Tomas.

Naš dojam je da su uvjeti za takvu nastavu s obzirom na ranije radove bili idealni. Zatekli su, da tako kažemo, svježe nalazište.

– Da, ranije je kolega Rašić definirao segment ovog glavnog ulaza, sjevernog, tzv. via pretorie, u logoru gdje je otkrivena kvadratna kula koja je flangirala taj ulaz. U sklopu ove redovite terenske nastave cilj nam je bio dobiti situaciju u produžetku istočne sonde koju su kolege prethodno otvorili. Sada imamo cjelovitu sliku što se tiče glavnoga ulaza, otkrivena je i istočna kula te komunikacija koja je bila između tih dviju kula. Situacija nije baš jednostavna kako smo očekivali jer je dokumentiran niz kasnijih intervencija u vidu pregradnje i obnove hodne površine, tako da će se, kada se svi ti podaci obrade, dobiti vrlo zanimljiva interpretacija koja će, vjerujem, biti od koristi za sve kolege koji se bave antičkim ranim razdobljem na prostoru ove naše istočnojadranske kulturne regije – Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore.

Bilo je zanimljivo i, ono što je nama najvažnije, bilo je zanimljivo i našim studentima jer lokalitet nije tako jednostavan kao što se možda nekada pretpostavljalo. Zbog niza kasnijih intervencija imamo složenu statigrafsku sliku, kako je mi zovemo, tako da su i oni imali privilegij sudjelovati u tim iskopavanjima i dokumentiranju svih tih novootkrivenih struktura, elemenata i samih nalaza – zaključuje pročelnik Tomas. Govoreći o radovima, zanimljiva su viđenja studenta:

– Prvi put sam bila na terenu. Iskreno, za mene je ovo bilo naporno, nisam navikla na ovakve stvari. Međutim, sve se to zaboravi kad otkriješ neki zanimljiv nalaz. Upravo sam zbog zanimljivosti istraživanja i upisala ovaj studij – kazala je Paula Boškić iz Uskoplja, od koje smo doznali da Uskoplje nema ni jednoga arheologa. Mostarac Boris Rozić ne taji da se odjevnim stilom želio uklopiti u vremena velikih istraživača, primjerice, Arthura Evansa, a što se radova tiče, naglašava: – Bilo je zanimljivo, meni je ovo treća godina pa to na osnovi iskustva mogu reći (smijeh). Otkrili smo mnogo toga, od ulaza u logor, popločanja pa niza nalaza od fibula, preko keramike do jednoga koplja. Imali smo dinamičnu ekipu na čelu s našim profesorima, uvjeren sam da će se za nas čuti – kaže raspoloženi Boris, dok Nikol Franičević iz Opuzena kaže:

– Terenska nastava je protekla prema mojim očekivanjima, bilo je zanimljivo. Lani smo bili u Zvonigradu kraj Širokog Brijega. Taj teren je bio više površinsko traženje keramike, ovaj je bio zahtjevniji. Trebalo je kopati, što mi je i zanimljivije, jer otkrivaš i vadiš nalaze iz zemlje – kaže.

Ferdu Stojića, još jednog studenta arheologije iz Mostara, zatekli smo s gitarom. Dok su njegovi kolege radili, on im je pjevušio:

– Lopatam ja, nije da stalno sviram. Gitaru uzmem kad osjetim da im popušta elan, tako im dajem poticaj – kaže Ferdo pa opisujući kampanju nastavlja: – Treća sam godina studija, ovo mi je treći teren. Jako je zanimljivo, kopa se, ali vrijedi. Našli smo dosta toga, najviše keramike, ali bilo je i niz drugih nalaza koje sada treba sortirati. Arheologiju nisam upisao slučajno, bavim se time od 12. godine. Moja je majka iz Vele Luke. Kad bih išao dolje na ljetovanje, pomagao sam istraživačima – prof. dr. Igoru Borziću i prof. dr. Dinku Radiću, arheologu iz Vele Luke, na brdu Kopila. To je na pola puta između Vele Luke i Blata. Istraživali smo nekropole, pa otud i moje zanimanje za arheologiju – dodao je.

Prekopati Hercegovinu

Na kraju jedanaestog, posljednjeg dana terenskih istraživanja studenti rekoše da su spremni prekopati po svemu neistraženu Hercegovinu, samo im, kad studij završe, treba podrška, piše Večernji list.

Post Budućim arheolozima treba podrška da istraže Hercegovinu je prvi puta viđen na Grude Online.