Na Groblju mira postavljeno još 25 križeva s područja grada Ljubuškog, misa 1. svibnja u 12 sati

Na Groblju mira postavljeno još 25 križeva s područja grada Ljubuškog, misa 1. svibnja u 12 sati

Link na izvornu vijest

Na Groblju mira postavljeno još 25 križeva s područja grada Ljubuškog, misa 1. svibnja u 12 sati
U crkvi svetog Josipa Radnika na Groblju mira na Bilima, župa Goranci, bit će služena sveta misa povodom blagdana svetog Josipa Radnika na sam blagdan, u srijedu, 1. svibnja, s početkom u 12.00 sati. Misno slavlje će predvoditi fra Ivica Kyril Pavlović, član  Franjevačke provincije Bosne Srebrene te župnik župe “Imena Marijina” u Svilaju, a propovijedat će umirovljeni svećenik Vrhbosanske biskupije velečasni Pavo Brajinović, svećenik Doborskog dekanata te bivši župnik župe “Bezgrešnog srca Marijina” iz Posavske Mahale.
 

Na memorijalnom Groblju mira na Bilima postavljeni su križeva i pločica s podacima za 25 žrtava s područja grada Ljubuškog. S najnovijim postavljanjem križeva na Groblju mira postavljeno je ukupno 270 križeva s pripadajućim pločicama za žrtve s područja grada Ljubuškog.

 
 

Ovom prilikom uz lokalno stanovništvo i organizatore po prvi put na Groblje mira će organizirano hodočastiti veliki broj vjernika iz Posavine, koji će na blagdan sv. Josipa Radnika stići zajedno sa svećenicima, župnim zborom iz Odžaka te članovima Kulturno umjetničkog društva Napredak.

Podsjetimo, crkvu svetog Josipa Radnika 2016. godine blagoslovio je biskup mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski msgr. Ratko Perić povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Od tada se sveta misa zadušnica za sve naše pobijene, naše mučenike, na Groblju mira slavi povodom blagdana svetog Josipa Radnika.

Jedni od prvih podignutih križeva na Groblju mira pripadaju upravo žrtvama iz Posavine, a trenutno se na Groblju mira nalazi oko 3 000 križeva za žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća s tog područja. Svima je poznata činjenica o stradavanju Hrvata na ovom području. Dramatični događaji i zločini duboko su promijenili život puka ovoga kraja, a poznato je i da su se najstrašniji zločini dogodili nekoliko tjedana nakon službenog završetka Drugoga svjetskog rata.

Na hrvatskom tlu i šire posebno se štuje i slavi blagdan Svetog Josipa, kao i diljem svijeta gdje djeluju hrvatske katoličke misije i zajednice, a posvećena kapelica sv. Josipu na Bilima već je duže vrijeme mjesto gdje se vjernici rado okupljaju u molitvi.

Na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor je 10. lipnja 1687. godine, jednoglasnom odlukom, proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. Svijest o tome da je sv. Josip zaštitnik Hrvatske nije osobito zaživjela u narodu, ali na to podsjeća u svom pismu iz 1940. godine nadbiskup Alojzije Stepinac koji blagdan sv. Josipa uzdiže na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije. Na sveca ponovo podsjećaju hrvatski biskupi 1972. godine na zasjedanju u Splitu koji naglašavaju da je odluka Sabora iz 1687. godine i dalje na snazi jer sv. Josip nije zaštitnik nekog apstraktnog Hrvatskog kraljevstva nego cijelog hrvatskog naroda.

Slavljenjem ove svete mise počinje razdoblje događanja na Groblju mira. Pozivaju se vjernici da dođu na svetu misu kako bismo zajedno u molitvi i sjećanju odali počast našim pokojnima te proslavili blagdan svetog Josipa Radnika.

Objava Na Groblju mira postavljeno još 25 križeva s područja grada Ljubuškog, misa 1. svibnja u 12 sati pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?