Predloženo
je
da
član
Predsjedništva
BiH
iz
hrvatskog
naroda
mora
pobijediti
u
barem
tri
od
pet
županija,
a
ako
ne
u
tri,
onda
u
dva
ili
barem
u
jednoj
županiji.

Davor
Bunoza,
ministar
pravde
u
Vijeću
ministara
BiH,
rekao
je
danas
za
Dnevni
avaz,
kako
se
ne
slaže
s
ocjenama
da
se
predloženim
izmjenama
Izbornog
zakona
(op.a.
Ministarstvo
pravde
predložilo
je
izmjene
Izbornog
zakona),
da
se
stvara
posebna
izborna
jedinica
za
hrvatskog
člana
Predsjedništva.

“Hrvatski
član
Predsjedništva
BiH
mora
pobijediti
u
barem
tri
od
pet
županije
gdje
žive
Hrvati”

“U
okviru
postojećeg
Ustava
nastojimo
osigurati
vezu
između
teritorija
gdje
žive
Hrvati
u
BiH
s
hrvatskim
članom
Predsjedništva,
jer
činjenica
je
da
u
praksi
postoji
problem.
I
u
postojećem
Izbornom
zakonu
imate
u
Zastupničkom
domu
BiH
posebne
izborne
jedinice
koje
se
sastoje
od
nekoliko
kantona,
pa
i
općina
iz
drugih
kantona,
da
uvijek
postoji
uz
većinu
i
određeni
dodatni
uvjet,
npr.
entitetska
većina.
Dodatni
uvjeti
uz
većinu
nisu
nikakva
novost
u
našem
izbornom
procesu,
jer
postoji
legitiman
cilj
koji
se
želi
postići”,
ističe
Bunoza.

Oglas

Predloženo
je
da
član
Predsjedništva
BiH
iz
hrvatskog
naroda
mora
pobijediti
u
barem
tri
od
pet
županija,
a
ako
ne
u
tri,
onda
u
dva
ili
barem
u
jednoj
županiji.

“Legitiman
cilj
je
vrlo
jasan,
da
Hrvati
u
BiH,
kao
konstitutivan
narod,
imaju
vezu
s
članom
Predsjedništva,
kao
što
to
imaju
Bošnjaci
u
FBiH
s
bošnjačkim,
odnosno
Srbi
iz
RS
sa
srpskim
članom
Predsjedništva”,
dodaje
Bunoza.

“Predstavljanje
konstutitivnih
naroda
u
Domu
naroda
mora
biti
preciznije
i
jasnije”

Na
kritike
da
se
promjenom
količnika
za
raspodjelu
mandata
nastoje
povećati
šanse
većim
strankama
da
dobiju
značajno
veći
broj
pozicija
u
kantonalnim
parlamentima,
odgovara
da
ove
izmjene
predstavljaju
provedbu
odluke
Ustavnog
suda
BiH
u
predmetu
Bože
Ljubića
kojom
je
precizirano
da
predstavljanje
konstitutivnog
naroda
u
Domu
naroda
mora
biti
što
preciznije
i
jasnije.

Oglas

“Izmjenama
količnika
nastojimo
osigurati
da
predstavljanje
konstitutivnih
naroda,
ne
samo
Hrvata
već
Bošnjaka
ili
Srba,
bude
što
preciznije
i
adekvatnije.
Ne
radi
se
o
izbacivanju
‘malih
stranaka‘,
nego
postizanju
što
preciznijeg
predstavljanja
u
Domu
naroda
i
ne
radi
se
uopće
o
drugim
zakonodavnim
tijelima
kako
se
to
pogrešno
plasira
u
javnosti”,,ističe
Bunoza.

“Schmidtove
izmjene
su
privremenog
karaktera”

Novi
test
u
vidu
izmjena
Izbornog
zakona
BiH
danas
je
na
dnevnom
redu
sjednice
Vijeća
ministara
BiH.
Iako
nije
usuglašen,
Bunoza
ga
je
kandidirao
zato
što
je,
kako
kaže,
svaki
bitan
zakon
u
posljednjih
15
mjeseci
i
po
nekoliko
puta
bio
na
dnevnom
redu
prije
usvajanja.

Oglas

“Radi
se
o
djelimično
usaglašenom
tekstu,
a
specifično
je
da
je,
šest
dana
nakon
što
je
postavljen
na
e-konsultacije,
visoki
predstavnik
donio
izmjene
i
dopune
koje
reguliraju
tehnički
integritet.
Međutim,
u
izmjenama
visokog
predstavnika
se
jasno
navodi
da
je
zakon
privremenog
karaktera,
odnosno
dok
ga
ne
usvoji
Parlamentarna
skupština
BiH
u
istom
tekstu
ili
uz
izmjene
i
dopune.
Dakle,
ostavljena
je
mogućnost
da
se
mijenja”,
kaže
Bunoza.

Na
dnevnom
redu
danas
je
i
Zakon
o
sudu
BiH
o
kojem
još
ne
postoji
konsenzus
u
vezi
sa
sjedištem
drugostepenog
suda
i
određivanjem
nadležnosti
za
krivična
djela
počinjena
na
teritoriji
jednog
entiteta.

Dnevnik.ba

Oglas