Grad u Hercegovini postaje sve poželjniji za život, dolaze i stranci: ‘Svako rođeno dijete dobije 500 KM’

Grad u Hercegovini postaje sve poželjniji za život, dolaze i stranci: ‘Svako rođeno dijete dobije 500 KM’

Link na izvornu vijest

Činjenica je da se u Ljubuški doseljavaju mlade obitelji iz drugih hercegovačkih općina i gradova, a i drugih država, a razlog su brojne demografske mjere koje ovaj grad nudi posljednih godina. Cilj lokalnih vlasti je da mladi koji žive u Ljubuškom ostanu ovdje i da im se olakša život, ali i da se privuku nove mlade obitelji u ovaj grad, i u tome uspijevaju.

Ljubuški zadnjih godina nudi brojne demografske mjere kako bi zadržao mlade ljude da ostanu ovdje. Između ostalog, nudi potporu za rodilje, dječji doplatak, subvencije vrtića, besplatan prijevoz za učenike i potporu studentima.

Katarina Vištica je rođena Ljubušanka, no udajom se preselila u Mostar. Prošle godine se sa kćerkom i suprugom Mostarcem vratila u Ljubuški. Kaže da supruga nije bilo lako nagovoriti.

“Na što je on bio malo sumnjičav, govorio je ne znam mali grad, ovo ono, ali kad smo došli ovamo neće sad da ode”, priča Katarina.

Ona kaže da su uvjeti za život u Ljubuškom mnogo bolji nego u Mostaru ili drugim sredinama. Njena obitelj dobila je potporu pri kupnji prve nekretnine, a 11-godišnja kćerka, kaže, ima besplatne udžbenike i prijevoz do škole. Uskoro očekuju i prinovu, a Ljubuški i Zapadnohercegovačka županija daju značajne porodiljne naknade, kao i dječji dodatak. Svako rođeno dijete dobije 500 maraka, a svako treće i iduće dijete dobiva po 500 maraka svaki mjesec do sedme godine života.

Ljubuški ima i najjeftiniji vrtić u državi, s cijenom od 90, odnosno 100 maraka, a daje potporu i studentima, maturantima i umirovljenicima. Pokušavaju obuhvatiti sve kategorije društva kako bi im olakšali život, a posebno mlade, kako bi zaustavili njihov odlazak i privukli ih u Ljubuški.

“Vjerojatno su to razlozi zbog kojih nam dolazi sve više mladih obitelji ne samo iz okruženja, nego i iz nekih drugih zemalja, tako smo imali u prošloj godini, i dvije obitelji iz Njemačke, obitelj iz Švicarske, Francuske koji su se doselili i trajno žive kod nas jer njima je ovdje čist zrak, fina priroda, sigurnost o kojoj mi uopće ne razmišljamo koji živimo ovdje”, navodi gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić.

“Mogla sam otići, bilo je tu razmišljanja hoćemo li, ne bi, ali ipak ostali smo, probali smo, i svidjelo nam se, dobro nam ide hvala Bogu. Poručila bih svima neka dođu, neka se bore, jest u početku teško, ali svaka prepreka ako imate podršku, se pređe”, dodaje Katarina Vištica.

Zahvaljujući demografskim mjerama, Ljubuški je prošle godine prvi put nakon dugo godina konačno zabilježio pozitivan prirodni priraštaj, kaže gradonačelnik. Navodi kako je cijela Zapadnohercegovačka županija usmjerena ka demografskoj politici, i da bi takav primjer trebale slijediti i druge sredine, jer je to jedini način da mladi ostanu u našoj zemlji, piše BHRT.

The post Grad u Hercegovini postaje sve poželjniji za život, dolaze i stranci: ‘Svako rođeno dijete dobije 500 KM’ first appeared on ABCportal.info.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?