Svijet od danas ima 8 milijardi stanovnika! Prije samo 11 godina bilo nas je 7 milijardi. Prema procjenama UN-a, već sljedeće godine s milijardu i 400 milijuna stanovnika Indija će se izjednačiti s Kinom. Ipak, rast svjetske populacije počeo se usporavati. Da dosegne 9 milijardi, bit će potrebno 15 godina, piše hrt.hr.

Beba koja je došla na svijet rano jutros u bolnici u Manili i simbolično je postala osammilijarditim stanovnikom našeg planeta.

Važna je ovo prekretnica za čovječanstvo. Neki su zabrinuti jer je naš svijet prenaseljen. To se ponajviše odnosi na Afriku, gdje stanovništvo trpi zbog nestašice vode, hrane, lijekova.

– U nekim se kulturama vjeruje da je muškarac snažniji ako ima više žena i djece. Ljude treba poučiti i moraju biti dobro informirani, kaže Adeleke Omolayo, medicinska sestra.

Prije samo 11 godina na Zemlji je bilo 7 milijardi stanovnika. Eksplozivni rast počeo je u 19. stoljeću, kada je naš planet nastanjivalo milijardu ljudi. Od tada je broj stanovnika Zemlje narastao osam puta.

– Ovo je prilika da slavimo našu različitost i napredak, prepoznamo zajedničku odgovornost čovječanstva za naš planet i divimo se razvoju medicine zahvaljujući kojem je produljen životni vijek i drastično smanjena stope smrtnosti majki i djece, iz priopćenja glavnog tajnika UN-a Antonija Gutteresa.

Najviše stanovnika na svijetu ima Kina – milijardu 452 milijuna, a sustiže je Indija s milijardu 412 milijuna.

– Politika države je iznad svega. Kad vam kažu da možete imati samo jedno dijete, onda to pravilo ne smijete prekršiti, kazao je Tang Tiapin, Kina.

– Budući da je rast stanovništva na gotovo nultoj stopi, očekujemo da će broj starijih stanovnika ubrzano rasti, rekao je Shen Jianfa, Sveučilište u Hong Kongu.

– Ako globalna populacija dosegne 10 milijardi, resursi i hrana mogu postati velik problem, a onda će se pojaviti i nedostatak radne snage, rekao je Wu Hongwei, kineski umirovljenik.

U Somaliji, pak, koju već desetljećima potresaju krize, siromaštvo i glad pogađa stanovnike.

– Ljudi su na rubu snaga zbog gladi. Došao sam u ovaj kamp. Žena mi je ovdje umrla, a ja sam postao bespomoćan, rekao je Issack Hassan, Somalija.

I dok se siromašne države suočavaju s velikim rastom stanovništva, u nekim razvijenim zemljama primijećen je pad. Primjerice, broj stanovnika Italije smanjit će se za gotovo petinu u sljedećih pet desetljeća.

Prema UN-u svjetska populacija mogla bi dosegnuti 8 i pol milijardi 2030. godine. A vrhunac, 10 i pol milijardi stanovnika na Zemlji, očekuje se 2080.

Prvi ljudi

Najstariji fosili prvih poznatih ljudi stari su 2,8 milijuna godina i pronađeni su u istočnoj Africi. No sve do kraja 19 stoljeća procjene broja stanovnika Zemlje bile su krajnje nepouzdane.

Otprije znamo da su naši preci bili lovci-sakupljači koji su imali manje djece u usporedbi s kasnijom populacijom da bi zadržali svoj nomadski način života.

Usto je i naseljenost bila rijetka s obzirom na to da su lovci-sakupljači trebali mnogo prostora da se prehrane, otprilike deset četvornih kilometara po osobi, tvrdi Herve Le Bras, znanstvenik s francuskog Instituta za demografska istraživanja (INED).

On kaže da je broj stanovnika rastao i tada, ali vrlo, vrlo sporo.

Prvi baboom

Prvi poznati skok u broju stanovnika zbio se pojavom poljoprivrede u neolitiku, oko 10.000 godina prije nove ere.

S poljoprivredom su se razvili i sjedilački način života i mogućnost skladištenja hrane, što je dovelo do rasta prirodnog priraštaja.

– Majke su mogle dojenčad hraniti kašom što je ubrzalo proces odvikavanja od prsa i skratilo vrijeme između porođaja. Drugim riječima, žene su mogle imati više djece, objasnio je Le Bras.

Razvoj trajnih naselja donio je i određene rizike. Pripitomljavanje životinja ljude je dovelo u kontakt s novim smrtonosnim bolestima.

Posebno je visoka bila smrtnost među djecom. Trećina ih je umirala prije prvog rođendana, a još trećina prije osamnaestog.

– Smrtnost je bila golema, ali je istodobno baboom bio kontinuiran, rekao je Eric Crubezy, antropolog na sveučilištu u Toulouseu.

Sa šest milijuna stanovnika, koliko ih je bilo u to doba, globalna je populacija narasla do 100 milijuna oko 2000. godine prije nove ere i zatim na 250 milijuna u prvome stoljeću.

Crna smrt

Rast broja stanovnika iznenada je zaustavila kuga u srednjem vijeku. Pandemija koja je krenula iz srednje Azije, s područja današnjeg Kazahstana, stigla je u Europu 1346. brodovima koji su prevozili robu s Crnog mora.

U samo osam godina izbrisala je 60 posto populacije Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

Globalan broj stanovnika zbog crne je smrti pao s 429 milijuna 1300. godine na 374 milijuna sto godina kasnije.

I ostali događaji, poput Justinijanove kuge, koja je harala Sredozemljem od 541. do 767. godine te ratova u ranome srednjem vijeku na zapadu Europe rezultirali su privremenim padom broja Zemljana.

Osam milijardi, ključan razvoj cjepiva

Eksplozija broja stanovnika započela je u 19. stoljeća, uvelike zbog razvoja medicine i industrijalizacije poljoprivrede koja je unaprijedila globalne zalihe hrane.

Od 1800. broj stanovnika na Zemlji narastao je osam puta, s milijarde na osam milijardi.

Crubezy smatra da je ključan bio razvoj cjepiva, posebno protiv velikih boginja, što je iskorijenilo jednog od najvećih svjetskih ubojica.

Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća donijele su još jednu malu revoluciju u obliku liječenja srčanih bolesti, što je pridonijelo smanjenju smrtnosti osoba starijih od 60 godina.

e-hercegovina.com