Svakodnevni rast troškova života, nemogućnost kupnje osnovnih životnih namirnica, niske mirovine… razlog su što se sve veći broj umirovljenika u okružju odlučuje na rad poslije 65. godine, piše Marija Medić Bošnjak za Večernji list BiH

Struka i djelatnosti

U Republici Hrvatskoj gotovo trećina umirovljenika preživljava s najnižom mirovinom i bilo kakav dodatni izvor zarade potreban im je za dostojanstven život. Stoga sve veći broj njih bira mogućnost rada na pola radnog vremena, što odgovara i poslodavcima, kojima kronično nedostaje radne snage. Prema najnovijim podacima HZMO-a za 30. travnja ove godine, na pola radnog vremena u Hrvatskoj radi 29.791 korisnik starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina (15 posto više nego u isto vrijeme lani). Od toga broja gotovo dvije trećine, njih 19.312, su muškarci u odnosu na 10.479 žena. Najviše radno angažiranih umirovljenika je u Gradu Zagrebu (8802). Prema djelatnostima, najviše umirovljenika radi u trgovini na veliko i malo te na popravcima motornih vozila i motocikala (5044). Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (3927) te prerađivačka industrija (3903). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane na četiri sata dnevno radi 1878, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi 1727 umirovljenika. Najmanje umirovljenika zaposleno je u djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela, odnosno u diplomatskim ili konzularnim predstavništvima i misijama (samo jedan). Isti trend prisutan je i u Bosni i Hercegovini, gdje se nerijetko umirovljenici nakon stjecanja mirovine odlučuju i na puno radno vrijeme. Raniji podaci pokazuju kako stariji od 65 godina čine 0,1 posto ukupnog broja zaposlenih u Federaciji BiH. Koliko njih istodobno prima mirovinu i plaću, teško je reći jer se podaci vode u više baza. Struke najviše nedostaje u medicini, prosvjeti, industriji, građevini, trgovini… Ipak, radu nakon mirovine uglavnom se vraćaju visokoobrazovani.

Odluka Ustavnog suda

Pravo istodobno raditi i primati mirovinu umirovljenicima u Federaciji BiH omogućio je Ustavni sud svojom odlukom, odnosno stavljanjem članka 116. Zakona o MIO izvan snage prije četiri godine. Kako su tada objasnili iz Zavoda MIO Federacije BiH, nakon presude Ustavnog suda, koji je članak 116. Zakona o MIO proglasio neustavnim, pravo ostvarivanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju mogu ostvariti svi korisnici mirovine s iznimkom onih koji su ostvarili pravo na obiteljsku ili pak na mirovinu prema odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja.

Također, po završetku obveznog osiguranja, pod uvjetom da je trajalo više od šest mjeseci, korisnik mirovine može zatražiti ponovni izračun mirovine, pri čemu će se uzeti u obzir novoostvareni staž osiguranja, a sve u skladu s člankom 117. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Pravo na rad, odnosno primanje plaće i mirovine u isto vrijeme, imaju i umirovljenici u Republici Srpskoj. Podaci Zavoda MIO RS-a pokazuju konstantan rast broja onih koji istodobno primaju plaću i mirovinu. Tako je tijekom 2021. godine taj broj bio 5607, dok je prošle godine porastao na 6830. Uvidom u evidencije uočava se da se najveći broj korisnika prava koji ponovno steknu status osiguranika nalazi u većim gradskim središtima ili regijama, gdje je i gospodarska aktivnost veća i raznovrsnija.

Objava Život preskup, sve veći broj umirovljenika mora raditi i nakon 65. godine pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.