Iako se o njemu više ne govori tako često, Izborni zakon BiH i dalje je jedan od prioriteta na putu BiH ka članstvu u EU.

Radna grupa

Izjavio je ovo za „Avaz“ državni ministar pravde Davor Bunoza, podcrtavajući da se i Izborni zakon i Ustav BiH moraju mijenjati zbog odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourga, ali i Ustavnog suda BiH, te da je i izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidta ostavljena takva mogućnost.

– Ministarstvo pravde BiH je ranije Vijeću ministara BiH uputilo Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona, koji je sačinila posebna radna skupina imenovana na sastanku lidera. Te izmjene najviše su se odnosile na tehnički integritet, ali i realizaciju odluka Ustavnog suda BiH, pri tome se pozivajući na obavezu izmjena Izbornog zakona u skladu sa stavovima Europskog suda za ljudska prava – podsjeća Bunoza.

Nakon što nije bilo suglasnosti partnera u vlasti, taj prijedlog je povučen s dnevnog reda, ali obveza i dalje stoji, jer presude Suda iz Strasbourga i Ustavnog suda BiH moraju biti provedene.

Ljudsko pravo

– Mora se osigurati da svi u BiH, pri tome mislim na ostale na području čitave BiH, ali i Hrvate i Bošnjake u RS, odnosno Srbe u FBiH, ostvaruju svoje temeljno ljudsko pravo, pravo da biraju i da budu birani na svim nivoima vlasti. Isto tako da se osigura i zaštita načela konstitutivnosti naroda u skladu sa stavovima Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda na mjestima gdje se štite vitalni interesi konstitutivnih naroda, bez bilo kakvih zloupotreba – ističe Bunoza.  

Zakon o VSTV-u BiH

Dodaje da su sva ova pitanja pokrenuta te da će Ministarstvo pravde uskoro formirati radne grupe.

– Trenutno radimo na zakonima o VSTV-u BiH i Sudu BiH, ali ja se nadam da ćemo do kraja godine pokrenuti i pitanje provođenja odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH – dodaje ministar Bunoza.

Dnevnik.ba