Lana Prlić, federalna zastupnica: Podaci iz Registra pedofila su trajni i neće se brisati

Lana Prlić, federalna zastupnica: Podaci iz Registra pedofila su trajni i neće se brisati

Link na izvornu vijest

Lana Prlić još je prije pet godina zatražila uspostavu Registra pedofila u Federaciji BiH. No, starim i aktuelnim vlastima sve drugo je bilo preče. Šta znači usvajanje Registra, kako će se pratiti, ko će provjeravati, kakva će biti suradnja sa RS

Razgovarala: Dženana ALAĐUZ

Nakon pet godina čekanja u Federaciji BiH konačno je uspostavljen Registar pedofila. Federalna zastupnica Lana Prlić ovaj je zakon uputila u parlamentarnu proceduru 2019. Tek godinu kasnije usvojen je u nacrtu u Predstavničkom domu FBiH, a onda se čekalo više od dvije godine kako bi ga usvojili i delegati Doma naroda.

Onda se promijenila vlast, pa se se Zakon vratio u formu prijedloga, pa je opet prošao proceduru oba doma. Na red je došao i pravilnik o izradi registra, pa sugestije kantona… I tako pet godina.

A u međuvremenu, sarajevski glumac Moamer Kasumović tajno je otplatio kaznu od godinu dana za bludne radnje nad 15-godišnjim djetetom, a nastavnik sarajevske Osnovne škole osuđen, pa se ipak (na kratko) vratio na posao.

Ipak, Pravilnik je stupio na snagu u četvrtak i kako kaže Prlić obuhvatat će već postojeće prestupnike kaznenih djela čija evidencija je dostupna pravosudnim i policijskim organima.

Obavezna provjera pri zapošljavanju

Interview: Pravilnik o Registru pedofila u FBiH je konačno stupio na snagu nakon vaše višegodišnje borbe za njegovim donošenjem. Kako će ovaj Pravilnik u praksi doprinjeti borbi protiv pedofilije?

Prlić: Pravilnik je samo nastavak usvojenog Zakona koji definiše tehnički način uspostave registra pedofila u FBiH. Pravilnik definiše način unosa podataka, što znači da će kantonalna ministarstva unutarnjih poslova unositi podatke dostavljene od strane suda, tačnije pravosnažnih presuda koje se tiču krivičnih djela protiv spolnih sloboda i morala nad djecom i maloljetnicima. Registar će obuhvatati već postojeće prestupnike ovih kaznenih djela čija evidencija je dostupna pravosudnim i policijskim organima. Te će ovi podaci biti dostupni na opravdan zahtjev, npr. ustanova i institucija koje direktno ili indirektno rade sa djecom i omladinom što je i naloženo usvojenim Zakona. Podaci iz registra su trajni i neće se brisati.

Interview: Namjera registra je, između ostalog , a sve institucije i ustanove koje direktno rade s djecom i omladinom moraju prije prijema zaposlenika u radni odnos provjeriti da li se te osobe nalaze u ovom registru. Ali, kako osigurati da to zaista i poštuju institucije? Imamo slučaj iz 2022. u Sarajevu, gdje je nastavnik tjelesnog u OŠ Grbavica 1 vraćen na posao iako je osuđen na godinu dana zatvora zbog bludnih radnji, a što je izbjegao plaćanjem kazne. Apsurdno, on više ne radi u školi ali samo zato što je dao otkaz, a ne jer su ministarstvo ili škola postupili časno. Naprotiv, Ministarstvo obrazovanja KS nije u tome vidjelo ništa sporno! Ja vas moram pitati kako je to moguće?

Prlić: Upravo će ovaj Zakon, ukoliko se bude u potpunosti primjenjivao, spriječiti da se ponove takvi slučajevi. Po ovom Zakonu institucije i ustanove su, kao što ste i sami naveli u pitanju, obavezni da provjere da li se uposlenici nalaze u registru. Stoga bih iskoristila priliku da skrenem pažnju roditeljima, učenicima, uposlenicima, te svima nama da se što bolje upoznamo sa Zakonom i Pravilnikom koji su javno dostupni, kako bi na sastancima primjerice Vijeća roditelja mogli inzistirati na poštivanju Zakona. A naravno institucije su obavezne da poštuju Zakon. Međutim, smatram da što nas više bude pratilo implementaciju moći ćemo intervenirati na vrijeme.

Također, Zakon definira i posebne mjere za ove prestupnike kao što su; obavezno javljanje nadležnom MUP- u, obavještavanje o putovanju izvan mjesta stanovanja, te promjeni ličnih podataka, te obavezno uzdržavanje od posjećivanja mjesta i objekata na kojima se okupljanju djeca, kao i obaveza da MUP -u prilikom svakog javljanja prestupnika je dužno fotografisati prestupnika.

Interview: Početkom godine imali smo i slučaj kada se presuđeni pedofil iz Federacije preselio u Republiku Srpsku i nastavio profesorski posao. Ovu informaciju je policija dobila naknadno. Tu je i slučaj uhapšenog pedofila u Tuzlanskom kantonu, a ispostavilo se da je on već osuđen u Njemačkoj za teško zlostavljanje djece, te je nakon zatvora kazne deportovan u BiH. No policijske agencije u BiH nisu imale informacije o tome. Sve ovo stvara osnovanu sumnju u sistem koji treba da provodi  Zakon i Pravilnik i Registar… Gdje je greška u sistemu? Ko je kriv?

Prlić: Zakonom i Pravilnikom je jasno definirana i razmjena ove vrste informacija. Kada smo pisali Zakon nastojali smo da bude gotovo pa isti kao u entitetu RS. Primjerice odgovor na Vaše pitanje je definisano i Zakonom i Pravilnikom. Konkretno u Pravilniku članom 7. i članom 8. kojima se definira dostavljanje podataka drugim organima, te dostavljanje podataka inozemnim državnim organima sukladno pravilima o međunarodnoj pravnoj pomoći.

Zašto registar ne može biti na nivou države?

Interview: Spomenuli ste nedavno kako ne bi došlo do preklapanja ovlasti ili kompliciranja zakonske procedure da je federalni zakon sinhroniziran sa onim u RS. U RS je zakon usvojen 2018. kao i pripadajući registar. Imate li informacije koliko se on koristi u RS, da li je uspio donijeti promjene i sigurnost djeci?

Prlić: Tako je, ovaj registar je uspostavljen u entitetu Republika Srpska još 2018. godine, te je do danas u ovaj registar upisano 247 osobe, te se koristi na isti način kao što je propisano sada i Zakonom u FBiH.

Prlić: Zakon o registru pedofila međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine

Interview: Da li su sad registri pedofila u oba entiteta uvezana? Prema mišljenjima stručnjaka u suprotnom nismo ništa dobili, jer čim pređete u neki grad na teritoriji drugog entiteta sve se poništava.

Prlić: Registri ne mogu biti jedinstveni jer se radi o dva entiteta, te djela prestupnika koji će biti upisani u registar su regulisana entitetskim Krivičnim zakonima, a ne državnim. To je donekle i odgovor na pitanje koje smo imali prilike čuti u javnom prostoru, zašto registar nije uspostavljen na nivou države Bosne i Hercegovina, već entiteta. Zakoni o registru se pozivaju na krivični zakon koji tretira ta djela. U članu 6. stav 3. Zakona je definirano “ako lice za koje se traže podaci nije upisano u krivičnoj evidenciji koja se vodi u FBiH, organ nadležan za vođenje Registra obavezno će zatražiti podatke o osuđivanosti za krivična djela od nadležnog organa u Bosni i Hercegovini koji tu evidenciju vodi.” Uspostavljanjem registra i u FBiH imati ćemo registre u oba entiteta, i naravno da će to olakšati posao i sudovima i policiji u smislu saradnje, razmjene podataka i učinkovitijeg provođenja zakona.

Ljudska, a ne politička rješenja

Interview: Pored navedenog, uspostava Amber sistema, Tijaninog zakona, Aleksinog zakona, te registar seksualnih predatora, podigao bi nivo sigurnosti djeca u Federaciji BiH a samim tim u BiH na mnogo veći nivo nego sada. Da li postoje inicijative koje bi vodile prema sačinjavanju prijedloga i usvajanja ovih zakona?

Prlić: Apsolutno se slažem da su potrebna sva navedena zakonska rješenja, te naravno izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH kako bi se usuglasio sa Istanbulskom i Lanzarotovom konvencijom. Napominjem da je i Zakon o registru pedofila međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine. U komunikaciji sa policijskim službenicima, koji su zaista dali veliki doprinos kada je riječ o Zakonu o registru pedofila, očito je da također i oni inzistiraju na svim zakonskim rješenjima i uspostavi sistema koje ste naveli. Konkretno i posebno Amber sistema, te registra seksualnih predatora. Ali, također smo se složili i da je Registar pedofila velika stvar, obzirom da se ovaj Zakon usvajao pet godina. I da, postoje inicijative kolega i kolegica i o ovim pitanjima, jer zaista smatram da su ovo rješenja koja su ljudska, a ne politička.

The post Lana Prlić, federalna zastupnica: Podaci iz Registra pedofila su trajni i neće se brisati appeared first on Interview.ba.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?