Prepoznatljivi
vodopad
u
samom
centru
grada
sa
kojeg
svake
godine
skaču
najhrabriji
skakači
iz
naše
zemlje
i
regije,
brojni
nacionalni
spomenici
pod
zaštitom
države,
jezera,
dvije
rijeke,
planine
i
čisti
zrak…

Sve
ovo
je,
uz
prepoznatljivu
srdačnost
i
ljubaznost
Jajčana,
postavilo
Jajce,
čarobni
grad
u
srednjoj
Bosni,
uz
Mostar,
Sarajevo,
Banju
Luku
i
Bihać,
na
listu
najzanimljivijih
i
turistima
najprivlačnijih
destinacija
u
našoj
zemlji.

Ne
smije
se
zanemariti
ni
činjenica
da
Jajce
ima
najdužu
tradiciju
jednog
pozorišnog
festivala
u
našoj
zemlji
–
Pozorišne/Kazališne
igre
koje
se
održavaju
svake
godine.
Ovaj
se
grad,
čija
se
jezgra
gradila
unutar
srednjovjekovnih
zidina,
prije
nekoliko
godina
našao
i
na
sjajnom
trećem
mjestu
najljepših
malih
gradova
na
svijetu.

Imamo
velike
planove

Jajački
načelnik, Edin
Hozan,
naš
je
sugovornik
na
različite
teme
koje
utječu
na
kvalitet
života
stanovnika
Jajca.
Treba
li
Jajcu
masovni
turizam,
ima
li
mjesta
za
elitne
turiste,
može
li
Jajce
biti
mjesto
za
svjetske
hotelske
brendove,
na
koji
način
stimuliraju
rast
malih
biznisa,
ali
i
poljoprivrede?

Na
kraju
smo
ljeta,
u
gradu
na
Plivi
još
je
uvijek
pik
turističke
sezone.
Koristi
li
Jajce,
gledajući
sa
pozicije
na
kojoj
se
nalazite,
barem
polovinu
turističkih
potencijala
koje
ima?

Na
ovo
pitanje
moguće
je
odgovoriti
dvojako.
Mogao
bih
reći
da
Jajce,
u
ovom
trenutku,
koristi
sve
svoje
potencijale
u
smislu
da
turisti
posjećuju
i
koriste
sve
što
je
interesantno
u
Jajcu
i
svi
postojeći
smještajni
kapaciteti
su
popunjeni.
S
druge
strane,
moramo
graditi
dodatne
kapacitete
i
kroz
neke
projekte,
koje
već
imamo
u
našim
strategijama
i
planovima,
pojačavati
naš
potencijal
i
turističku
ponudu.
Dakle,
ima
prostora
za
razvoj
u
budućnosti.

Šta
su
Vaši
prioriteti,
imate
li
dugoročne
planove,
da
se
taj
procent
poveća?

Planove
svakako
imamo
i,
kao
što
sam
već
spomenuo,
u
narednom
periodu
snažno
ćemo
raditi
na
povećanju
smještajnih
kapaciteta
(hoteli),
ali
i
realizaciji
još
nekih
važnih
projekata,
kao
što
je
izrada
regulacionog
plana
užeg
gradskog
jezgra,
zatim
uređenje
nekih
dijelova
grada
koji
su
posebno
interesantni
i
slično.

Manjak
smještajnih
kapaciteta

Pratite
li
statistike,
na
žalost
možemo
govoriti
samo
o
prijavljenim
turistima,
iz
kojih
zemalja
dolazi
najveći
broj
turista
i
koliko
se
dana
u
prosjeku
zadržavaju?

Imamo
neke
podatke
do
kojih
dolazimo
na
osnovu,
kao
što
ste
rekli,
prijavljenih
turista
i
od
registrovanih
objekata.
Također,
broj
prodatih
ulaznica
na
našim
spomenicima
i
vodopadu
nam
omogućava
da
imamo
neki
uvid
o
broju
turista
koji
borave
u
Jajcu,
ali
sigurno
to
nisu
precizni
podaci,
pa
se
tome
može
dodati
još
koji
procent
onih
koji
nisu
prošli
nikakvu
evidenciju.

Čini
se
da
Jajce
ima
priličnih
problema
sa
nedostatkom
smještajnih
kapaciteta
bez
obzira
o
kojem
cjenovnom
rangu
smještaja
govorimo?

Da,
to
je
već
jako
primjetno
i
zbog
toga
će
to
biti
naš
prioritet
u
budućnosti.

Zanimljivo
je
da
u
Jajce,
premda
je
zasigurno
među
vodećim
gradovima
za
taj
vid
turizma,
ne
dolaze
i
ne
zadržavaju
se
turisti
koji
zaista
imaju
novaca,
bogati
ljudi
koji
ne
žale
da
potroše.
Gdje
je
mjesto
Jajca
na
mapi
elitnih
destinacija
i
šta
se
radi
da
se
takvi
gosti
privuku?

Prema
nekim
mojim
saznanjima,
a
koja
sam
dobio
od
ljudi
koji
znaju,
najbolji
turisti
u
potrošačkom
smislu
su
Japanci.
Njih
još
uvijek
nemamo
u
Jajcu.
Ono
što
ja,
također,
znam
nama
sa
Istoka,
iz
tzv.
arapskog
svijeta
dolaze
i
veoma
bogati
ljudi
koji
žele
luksuz.
Toga
u
našoj
ponudi
nešto
ima,
ali
ne
u
mjeri
u
kojoj
bi
to
bilo
jako
vidljivo
da
bi
se
za
Jajce
moglo
reći
da
smo
neka
destinacija
za
elitu.
Iskreno,
nisam
siguran
da
li
to
i
želimo
biti.

Jajce
nema
vrhunski
luksuzni
hotel
sa
četiri
ili
pet
zvjezdica,
uz
kakve
idu
i
prateći
sadržaji
iste
kategorije
–
restorani,
dućani,
juvelirnice.
Postoje
li
barem
naznake
pregovora
sa
nekim
od
vrhunskih
lanaca
hotela
da
jedna
od
njihovih
lokacija
bude
i
Jajce?
Vjerujem
da
se
slažete
da
Jajce
to
zaslužuje.

Apsolutno.
Kako
sam
već
rekao,
na
tome
radimo,
a
u
narednom
periodu
uslijedit
će
i
realizacija
takvih
projekata.

Jajce
ima
sjajan
geografski
položaj,
blizinu
međunarodnog
aerodroma
u
Banjoj
Luci, 
potencijale
za
različite
grane
turizma
–
sportski,
zdravstveni,
kongresni,
ljetni,
zimski…
Može
li
Jajce
biti
zanimljivo
gostima
tokom
cijele
godine?

To
bi
bio
naš
konačni
cilj,
ali
objektivno,
teško
je
ostvariv.
Sve
što
ste
spomenuli
je
tačno,
ima
tu
dobrih
okolnosti,
što
bi
bile
naše
prednosti,
ali
ima
i
slabosti.
U
svakom
slučaju,
i
dalje
ćemo
se
truditi,
vrijedno
raditi,
koristiti
sve
naše
kapacitete
i
resurse,
posebno
ljudske
da
se
razvijamo,
ne
smijemo
stajati,
to
je
suština.

U
fokusu
razvoj
(poljo)privrede

Šta
Jajce
nudi
potencijalnim
investitorima,
stranim
i
domaćim?
Šta
je
općinska
administracija
učinila
da
privuče
investicije,
olakša
registraciju
preduzeća,
pomogne
startup-ovima?

Općina
Jajce
već
odavno
finansijski
pomaže
startup-ove
i
imamo
dobrih,
održivih
malih
biznisa
koji
su
tako
nastali.
Što
se
tiče
drugih
investitora,
na
žalost,
trenutno
nismo
u
mogućnosti
ništa
ponuditi
jer
smo
oskudni
sa
prostorom,
tj.
zemljištem
gdje
bismo
gradili
poslovnu
zonu
ili
stambene
zgrade.

Oranice
i
voda,
sjajna
klima
i
vrijedni
ljudi
–
reklo
bi
se
sjajne kombinacije
za
različite
grane
poljoprivrede.
Je
li
zaista
tako?

Tako
je.
Uz
turizam,
poljoprivredi
posvećujemo
mnogo
pažnje
i
ulažemo
značajna
sredstva.
Posebnu
šansu
vidimo
u
oblasti
stočarstva,
tj.
proizvodnji
mlijeka,
gdje
za
sada
imamo
i
solidne
rezultate.
Naši
poljoprivrednici
godišnje
proizvedu
i
na
tržište
plasiraju
oko
dva
miliona
litara
kravljeg
mlijeka.
Ima
tu
i
ovaca
i
koza,
tako
da
možemo
biti
zadovoljni
kako
trenutno
izgleda
situacija,
iako,
to
treba
i
može
biti
još
i
puno
više.

Kakvu
saradnju
imate
sa
Kantonom?
Šta
kantonalne
institucije,
a
posredno
i
federalne,
mogu
učiniti
da
se
poslovna
klima
popravi?

Imamo
komunikaciju
i
saradnju
sa
svim
nivoima
vlasti,
ali
ako
bismo
trebali
na
neki
način
to
poredati,
jasno
da
je
kantonalni
nivo
nama
najbliži
i
da
je
ta
komunikacija
i
saradnja
najintenzivnija,
najlakša
i,
da
tako
kažem,
direktna
i
najbolja.
Naravno,
mi
se
obraćamo
i
višim
nivoima
(federalni
i
državni),
postoji
određena
podrška,
ali
ona
nije
ni
izbliza
onolika
koliko
nama,
prema
našem
mišljenju,
pripada.

Kenan
Kapidžić,
direktor
firme
ALM-TURIST
d.o.o.
Jajce: 

“Sa
općinskom
administracijom
imamo
odličnu
suradnju,
prije
svega
u
oblasti
razvoja
i
promocije
turizma
i
sportskog
turizma.
Jedan
od
projekata
na
kojima
smo
zajedno
radili
je
Sportski
rukometni
kamp
Marko
Panić,
nazvanom
po
našem
reprezentativcu
i
igraču
francuskog
Montpelliera,
inače
rođenom
Jajčaninu.

Sa
načelnikom
Edinom
Hozanom
radili
smo
projekte razvoja
kajaka
i
veslanja na
mirnim
vodama.
Imamo
odličnu
saradnju
sa
kajakaškim
reprezentacijama
Srbije
i
Turske,
koje
u
našem
hotelu
borave
u
vrijeme
priprema
za
takmičenja,
što
ne
bi,
naravno,
imalo
smisla
da
im
općina
ne
daje
suglasnost
za
korištenje
jezera.

Kao
investitori,
u
Jajcu
smo
dočekani
odlično.
Općinska
administracija
nam
je
na
usluzi,
nema
nepotrebnih
čekanja
na
različite
suglasnosti
i
dozvole
na
čemu
smo
vrlo
zahvalni.
“

Dubravko
Kolovrat,
vlasnik
i
direktor
kompanije
Struktura
d.o.o.
Jajce:

“Općina
Jajce
je
dobar
investitor.
Mnogo
smo
poslova
uradili
za
Općinu
na
različitim
tenderima,
sve
u
skladu
sa
Zakonom
o
javnim
nabavkama.
Osnovani
smo
2014.
Godine,
imamo
ukupno
107
uposlenika
i
radimo
na
teritoriji
cijele
Bosne
i
Hercegovine.
Ako
bismo
morali
izdvojiti
neki
posao
koji
nam
je
u
našem
gradu
najdraži,
rekao
bih
da
je
to
rekonstrukcija
Ulice
Hrvoja
Vukčića
Hrvatinića
ili
kako
je
mi
Jajčani
volimo
zvati
–
Ulica
između
kapija.”

Centralna.ba
/
Poslovnenovine.ba