U mjesecu berbe maslina, kada zrak ispunjava miris zrelih plodova. Prošla godina za hercegovačke maslinare je bila itekako izazovna, dok je ova nešto bolja. Slavko Ramljak, maslinar iz Čapljine s nama dijeli svoja iskustva i izazove s kojima se susreće u uzgoju maslina. Njegove riječi odražavaju stvarnost maslinarstva u ovom kraju, gdje su prirodni uvjeti i radna snaga ključni faktori uspjeha.

Ovdje su neka od ključnih pitanja s kojima se suočava, od vremena berbe do očekivanja u vezi s prinosima i kvalitetom ulja. Berba maslina ovisi o vremenskim uvjetima, a Slavko ističe kako su trenutni prinosi još uvijek skromni.

“Još uvijek su masline zelene i mali su randmani ulja. Svake godine berba bude oko 10. listopada, možda smo samo jednom krenuli ranije. No, ipak sve opet ovisi o vremenu. Ukoliko bude kiše, potrebno je barem dva ili tri dana vjetrovitog vremena prije berbe. Ukoliko masline povuku previše vode, onda to i nije baš najbolje po njih”, kaže Slavko.

Sušno ljeto imalo je značajan utjecaj na prinose, no Slavko vjeruje da će rezultati ove godine biti bolji od prethodne.

“Onaj tko je zalijevao on ima dobre plodove. Stanje je šaroliko, ali mislim da će godina po prinosu biti bolja nego je to bila prošla.”

Među sortama maslina, oblice se ističu dobrim rodom, dok su i druge tradicionalne sorte pokazale dobar potencijal.

“Ono što vidim kod kolega maslinara, jako dobro su rodile oblice. No, standardno su dobre istarska bjelica, levantinka, ali i leccino koja je najzastupljenija sorta.”

Unatoč manjem randmanu, Slavko procjenjuje da će cijene ulja ostati slične prošlogodišnjima, uz mogućnost blagog povećanja.

“Zbog manjeg randmana, procjena je da će biti manje ulja. Hoće li utjecati na cijenu? Prošle godine je litar ulja domaćih proizvođača u boci iznosio 35 maraka, dok je onaj iz rinfuze bio 30 maraka. Mislim da će se cijene i ove godine kretati u tom iznosu, ali moguća su i blaga povećanja od 5 do 10 posto. Imamo neka ulja u našim trgovačkim lancima po cijeni od 42 marke, a kvaliteta nije niti približna našem domaćem hercegovačkom ulju”, ističe Slavko za Hercegovina.info.

Slavko dijeli svoje očekivanje o prinosima, iako se suočava s izazovima zbog velikog broja mladih stabala.

“Imam oko 1300 stabala, ali njih 800 su mlade masline, dok je 500 dospjelo na rod. Teško je procijeniti, ali nadam se da ćemo doći do tri ili četiri tone ulja.”

Standardni problem je onaj radne snage.

“To je najbolnije. Ljudi ne mogu naći radnu snagu. Radimo uz pomoć tresača, mi ih konkretno imamo dvije vrste. Jedan tresač koji uzme jedan berač sigurno može zamijeniti tri osobe. Tako možemo nekako, ali bez pomoći istih bilo bi jako teško. Bez obzira satnice koje se u Hercegovini kreću oko 12 maraka, te topli obrok i marendu, ljudi jednostavno nema”, zaključio je.

Od klimatskih uvjeta do ekonomskih faktora, svaki element igra važnu ulogu u procesu proizvodnje maslinovog ulja. Iako su pred njim i mnogim drugim maslinarima mnoge prepreke, strast i predanost ovog zanata očituju se u njegovim očekivanjima i planovima za budućnost. S obzirom na sve izazove, ostaje nada da će tradicija maslinarstva u Hercegovini nastaviti cvjetati.

Objava Uskoro kreće berba maslina, godina je bolja nego prošla. Nedostatak berača pokrivaju tresači pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.