Predstavnici
hrvatskih
stradalničkih
i
udruga
nastalih
iz
Domovinskoga
rata
održali
su
sastanak
u
Vitezu
s
kojega
su
uputili
poziv
za
sastankom
u
Tužiteljstvu
Bosne
i
Hercegovine
kako
bi
potaknuli
procesuiranje
ratnih
zločina
počinjenih
nad
Hrvatima,
te
analizirali
što
je
do
sada
urađeno.
Koordinacija
udruga
Domovinskoga
rata
HVO-a
HercegBosne
identične
je
sastanka
održala
posljednjih
godina
s
ciljem
skretanja
pozornosti
na
neoprostive
propuste
domaćeg,
a
napose
Haaškoga
tužiteljstva
i
Haaškoga
tribunala
u
neprocesuiranju
desetaka
slučajeva
masovnih
ratnih
zločina.

Predstavnici
braniteljskih
udruga
su
istaknule
da
su
posebno
zainteresirane
za
informacije
o
procesuiranju
zločina
počinjenih
na
području
Briševa-Prijedora-Sanskog
Mosta,
zatim
Bune-Gubavice-Stanojevića-Kvanja,
kao
i
zločina
Armije
BiH
kod
Žepča
u
selu
Kiscljak,
te
Kaknja-
Kraljeve
Sutjeske-obitelji
Anice
Jurić.
Nedavno
je
Anica
Jurić
zajedno
s
nevjestama
uputila
prigodor
Tužiteljstvu
Zeničko-dobojske
županije
zbog
očitog
pokušaja
zataškavanja
ovoga
monstruoznog
ratnig
zločina
u
kojemu
su
ubijena
trojica
njezinih
sinova
i
suprug.
Identičan
je
i
slučaj
Serafine
Lauš
kojoj
su
pripadnici
Armije
BiH
pobili
trojicu
sinova
i
supruga
kod
Travnika,
a
što
je
tamošnje
tužiteljstvo
također
pokušalo
osloboditi
odgovornosti
počinitelje.

Za
Zenicu,
odnosno
Dusinu
nedavno
je
podignuta
optužnica
protiv
nekadašnjeg
zapovjednika
7.
Muslimanske
brigade
Šerifa
Patkovića,
a
očekuju
se
rezultati
istraga
oko
Muzičke
škole,
zatim
lokacije
Galice
kod
Travnika
gdje
su
pripadnici
Vojske
Republike
Srpske
u
ljeto
1992.
ubili
zarobljene
pripadnike
Hrvatskoga
vijeća
obrane.

Za
Bugojno,
koje
je
najteže
stradalo
u
posljednjem
ratu
jer
je
prognano
15.000
Hrvata
a
više
od
120
ubijeno,
te
se
traga
za
tijelima
petnaest
zatočenih
i
ubijenih
iz
bugojanskih
logora
vodi
se
sudski
postupak
protiv
ratnog
načelnika
Dževada
Mlaće,
te
zapovjednika
Selme
Cikotića,
koji
je
duže
vremena
imao
međunarodnu
zaštitu
od
kaznenog
progona.

Udruge
inzistiraju
na
zapovjednoj
odgovornosti
za
masakr
u
Grabovici
gdje
su
pobijena
33
hrvatska
civila,
kao
i
za
Doljane
odnosno
Stipića
livade.
Tamo
su
ubijena
trojica
sinova
također
pokojnih
Kate
i
Ilije
Soldo.
Haaški
istražitelji
su
tamo
provodili
istragu
no
nikada
Haaško
tužiteljstvo
nije
pokrenulo
postupak.
Udruga
inzistiraju
i
na
rasvjetljavanju
ubojstva
osmero
djece
u
središtu
Viteza,
zatim
slučajeve
strijeljana
i
masakra
nad
Hrvatima
u
Maljinama,
Šafradinima,
Buhinim
kućama,
Križančevu
Selu,
Zabilje
brdu,
Bikošima.
Inzistira
se
i
na
zločinima
u
Fojnici
gdje
su
ubijeni
ffranjevački
gvardijan
i
njegov
zamjenik
,
kao
i
zločini
u
logorima
u
Bijelome
Polju
i
Sjevernom
logoru
prigodom
napada
Armije
BiH
30.6.1993.
Orašje-Vidovice
su
također
na
popisu
zahtjeva.
Na
sastanku
u
Vitezu
Korodinacija
udruga
Domovinskoga
rata
HVO-a
HercegBosne
inzistira
i
na
rasvjetljivanju
masovnih
likvidacija
u
Uborku
i
Sutini
u
lipnju
1992.g.,
zatim
Kupresu
1992.g.
gdje
su
nestai
i
ubijeni
pripadnici
HVO-a
iz
Gruda
i
Posušja),
zatim
Orlište
kod
Konjica),
u
Čapljini-Stanojevići
gdje
su
12.
9.
1993.
zarobljeno
i
ubijeno
šest
pripadnika
HVO,
zatim
Opličići-Turajlovina.
Busovačke
staje
gdje
su
ubijena
22
Hrvata
od
čega
14
civila.

Predstavnike
Kordinacije
su
predsjednici
Udruge
nositelja
ratnih
odličja
HVO
Federacije
BiH
Lazar
Martinović
i
Hrvatske
udruge
logoraša
u
BiH
Miroslav
Zelić
izvijestili
i
o
nedavnom
sastanku
s
glavnim
tužiteljem
Međunarodnog
rezidualnog
mehanizma
Sergeom
Brammertzom.
Naveli
su
kako
su
spočitali
što
je
Haaški
tribunal
izbjegao
procesuirati
masovne
zločine
nad
Hrvatima,
a
broj
raseljenih,
prognanih,
ubijenih
i
ranjenih
Hrvata
u
BiH
zorno
svjedoč̣i
o
tomu…
Vezano
za
inicijativu
oko
procesuiranja
ratnih
zločina
za
osobe
koje
nisu
dostupne
pravosuđu
BiH
izvan
zemlje,
predstavnici
hrvatskih
udruga
su
primili
k
znanju
inicijativu
VSTV-a
i
Haaškog
tužiteljstva.

Udruženja
su
načelno
dala
potporu
u
naporima
koje
ulaže
domaće
Tužiteljstvo
BiH
i
njegov
posebni
Odjel
1
za
ratne
zločine
koji
su
konačno
krenuli
u
rasvjetljavanje
brojnih
zločina
nad
Hrvatima
u
BiH.