Izraelci odlaze u inozemstvo u brojevima koje zemlja dosad nije vidjela – sa sobom nose svoj novac, obrazovanje i profesionalne vještine. Podaci iza ovog trenda ukazuju na dugoročne štete po Izrael, čak i daleko od zona sukoba na sjeveru i jugu zemlje.

U prvih sedam mjeseci ove godine, 40.600 ljudi napustilo je zemlju, što je prosječno 2.200 više mjesečno nego 2023. godine.

Središnji zavod za statistiku ažurirao je svoju metodu za izračunavanje dugoročnih odlazaka i povrataka Izraelaca, usvajajući međunarodne standarde za mjerenje emigracije i razvijajući novu statističku metodu unutar svoje Odjeljenja za demografiju i popis.

Poređenje s 2023. godinom

Podaci govore jasnu priču: 2023. godine emigriralo je 55.400 ljudi – rekordno visok broj u poređenju s godišnjim prosjekom od 37.100 u prethodnom desetljeću. Iste godine, 27.800 Izraelaca vratilo se nakon dužih boravaka u inostranstvu, što je više od desetogodišnjeg prosjeka od 23.800.

Prema staroj metodi mjerenja, korištenoj do 2021. godine, brojke za emigrante i povratnike bile su niže. Revidirani sistem otkrio je dodatnih 126.100 emigranata u proteklih 10 godina.

Godine 2023, 39 posto emigranata dolazilo je iz bogatijih okruga zemlje, uključujući Tel Aviv i središnju regiju, dok je 28 posto otišlo iz Haife i sa sjevera, a 15 posto s juga. Čak je i Jeruzalem doprinio s 13 posto svih emigranata, dok su Judeja i Samarija činili 5 posto.

Stope emigracije porasle su tijekom ljeta. Dok je prosječno 5.200 ljudi mjesečno napuštalo zemlju u prvih pet mjeseci godine, taj broj je porastao na 7.300 mjesečno u lipnju i srpnju. U kolovozu se 20.500 Izraelaca koji inače žive u inostranstvu vratilo u posjet.

Broj “dugoročnih emigranata”, kako ih definira CBS, povećan je za 59% u prvih sedam mjeseci 2023. godine.

Demografski profil emigranata

Srednja starost muškaraca koji su emigrirali 2023. godine bila je 31,6 godina, dok je kod žena bila 32,5 godine. Ljudi u dvadesetim i tridesetim godinama činili su 40 posto emigranata, iako čine samo oko 27 posto ukupne populacije. Ovo znači da Izrael gubi značajnu radnu snagu u dobi kada mnogi ulaze na tržište rada, nastavljaju obrazovanje ili se usavršavaju u inostranstvu. Jasno je i kako se radi o vojno sposobnim licima.

Među emigrantima, 48 posto muškaraca i 45 posto žena bilo je neudato/neoženjeno. Oko 41 posto emigriralo je s partnerom, što pojačava uvjerenje da su mnogi trajno preselili.

Godine 2023, 59 posto emigranata bilo je rođeno u inostranstvu, dok je 41 posto rođeno u Izraelu. Od onih rođenih u inostranstvu, 80 posto je dolazilo iz Europe, pri čemu je velika većina (72 posto) bila iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Mnogi od ovih emigranata dobili su značajnu državnu pomoć pri dolasku u Izrael, uključujući subvencionirane stanove i hipotekarne kredite, da bi potom ostvarili velike profite prodajom tih nekretnina.

Religijske i etničke razlike među emigrantima

Ne-arapski kršćani, uglavnom imigranti iz bivšeg Sovjetskog Saveza koji su u zemlju došli prema Zakonu o povratku kroz rodbinske veze ili brakove, činili su 32,4 posto emigranata u 2023. godini, iako čine samo 4,9 posto ukupne populacije.

Neki kritičari smatraju da su ti pojedinci, koji su se osjećali marginalizirano u izraelskom društvu zbog toga što nisu Židovi, sada iskoristili priliku da odu uz značajne financijske dobitke.

Arapski muslimani i kršćani manje su doprinijeli valu emigracije, predstavljajući samo 6,2 posto emigranata, iako čine 21,3 posto populacije. Značajno je da je oko 9 posto emigranata rođeno u SAD-u i oko 4 posto u Francuskoj.

Dnevnik.ba