Na pitanje novinara o misiji NSATU, premijer je pojasnio kako će misija funkcionirati, prenosi HRT.

– NATO ima aktivnost koju je Zoran Milanović prihvatio u Washingtonu na summitu povodom 75. godišnjice saveza. Misija se zove NATO-ova aktivnost sigurnosne potpore i osposobljavanja Ukrajine, rekao je.

Ustvrdio je kako “pravni dokumenti NATO-a jasno kažu da potpora NATO-a Ukrajini kroz NSATU, ne znači uvlačenje bilo koje saveznice u rat s Ukrajinom”.

– Teza Orsata Miljenića da mi ‘de facto‘ ulazimo u sukob s Ukrajinom ne stoji. Time otpada teza da je to nekakva ratna misija. To je potporna aktivnost i o tome odlučuju saborski zastupnici. Prema odluci koju je Vlada RH predložila Saboru, hrvatski vojnici, njih dvoje u prvoj fazi, išli bi isključivo na teritorij saveznika i ne mogu, ni na koji način ići van granica saveznica, kazao je.

Ustvrdio je kako se “neće dogoditi da mi pošaljemo dvoje ljudi u Njemačku pa da im američki ili njemački časnik kaže: ‘ti ideš sutra u Harkiv‘”.

—

—

“Nismo 11 paketa vojne pomoći poslali poštom. Netko ih je odnio tamo”

Premijer je istaknuo kako će jedan dio časnika za vezu biti na teritoriju Ukrajine, ali i da se ne radi o hrvatskim vojnicima.

– Zdravorazumski, ako je NATO-ova aktivnost potporna aktivnost, čega? Naoružanja i osposobljavanja Ukrajine, logično je, kao što je i sad slučaj, kada je Hrvatska poslala 11 paketa pomoći, nismo ih poslali poštom tamo. Netko ih je odnio – tako će i ovdje NSATU aktivnost imati nekoliko časnika za vezu koji će sigurno biti u Ukrajini. To ne znači da je NSATU aktivnost u Ukrajini, rekao je.

– Oni su tamo da bi se nešto iz NATO zemalja prebacilo u Ukrajinu. Pa neće oni to oružje otpremiti u Bangladeš. NATO i danas ima svoje predstavništvo u Kijevu u kojem radi 50-ak ljudi, kazao je.

Pitanje za oporbu i predsjednika

Plenković je uputio i pitanje oporbi ususret glasanju o misiji NSATU u petak.

– Gospodo, jeste li za zapad ili za istok. Jeste li za saveznike i potporu žrtvi ruske agresije ili ste za jednu podlu, slabu, kukavičku i nikakvu politiku koju zagovara Milanović, a to je da se maknemo od toga, jer se ne bi ‘šteli mešati‘, jer se ne želimo zamjeriti Putinovoj Rusiji, rekao je.

– Zato nema nikakvog opravdanja za oporbu da ne podrži odluku koju Vlada predlaže Saboru zajedno s ovih drugih 12. Onda neka glasaju protiv svega. Zašto bi podržali odlazak u Poljsku i Kosovo. Ista je stvar. Dvojici časnika koja će sjediti u Wiesbadenu sigurno se neće dogoditi ništa. Prije će se nešto dogoditi onima koji su na Kosovu, dodao je.

“Lijepit ćemo im etikete proruskog stajališta”

Na primjedbu novinara da je Dalija Orešković danas tijekom saborske rasprave o misiji NATO-a za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) rekla da će Sabor prilikom glasanja o toj točci svijetu pokazati što misli o premijeru, Plenković je ponovio stav da se tim glasovanjem bira između Istoka i Zapada.

– Neće ona pokazati svijetu, ona će pokazati hrvatskoj javnosti – da spada u krug saborskih zastupnika koji su u stanju izmaknuti zapadnu poziciju Hrvatske, NATO i EU poziciju Hrvatske za odlazak na istok. To je ono što će oni pokazati, prokomentirao je Plenković referirajući se na protivljenje oporbe odlasku hrvatskih vojnika u misiju NSATU.

Neće oni meni ništa naštetiti, dodao je te poručio: “Dapače, oni će mi pomoći. Lijepit ćemo im etikete proruskog stajališta dok su živi. I neće se moći od toga oprati.”

– Hrvatski političko-medijski prostor prepun je dvostrukih standarda i licemjerja, a ovo što Milanović radi je da budemo vrlo jasni ideološki – ili si na Zapadu ili si na Istoku. Mi hoćemo na Zapad, on nas vuče na Istok, ustvrdio je premijer.

Suradnja s EPPO-om

Plenković se osvrnuo na suradnju s Uredom europskog javnog tužitelja i jučerašnji sastanak s Laurom Kövesi.

– Imali smo jako dobar, otvoren sastanak s gospođom Laurom Kövesi. Vlada RH je od početka bila među prvih 16 zemalja koja je ušla u taj okvir suradnje. Osobno sam to podržavao i kao zastupnik u EP-u, rekao je.

– Svakoj bazi podataka koja je baza podataka hrvatske države, EPPO ima i imat će jednak pristup kao i DORH. Naravno, sukladno onim nadležnostima koje imaju, kazao je.

– Sto posto je jasan slučaj kada je riječ o projektu Geodetskog fakulteta, dodao je.

Međutim, kako kaže, “proširena nadležnost koja se odnosila na post-potresnu obnovu, tu je jasno utvrđeno da niti jedan euro nije potrošen iz europskih sredstava. Od one velike buke i drame koja je nastala uoči izbora, epilog je ništa”.

Dnevnik.ba