Pravo glasa ima oko 244 miliona birača. U nekim su zemljama izbori počeli već u septembru. Zašto su važne “kolebljive države”

Danas se održavaju izbori u najmoćnijoj zemlji svijeta. Bira se budući predsjednik ili predsjednica, ali i članovi Kongresa. Prema anketama, očekuje se tijesna utrka između kandidatkinje demokrata Kamale Harris i republikanskog kandidata Donalda Trumpa.

DW donosi odgovore na najvažnija pitanja o izbornom procesu.

Ko glasa?

Oko 244 miliona ljudi starijih od 18 godina ima pravo glasa. U nekim saveznim državama pravo glasa nemaju ljudi koji su osuđeni za teška krivična djela.

Ko se bira?

Osim novog predsjednika, odnosno predsjednice države, biraju se i novi članovi Kongresa, kako u Zastupničkom domu, tako i u Senatu. Radi se o 469 mandata – 34 od 100 u Senatu i svih 435 u Zastupničkom domu.

Mogu li osuđivani biti birani?

Da. U SAD-u, za razliku od aktivnog biračkog prava, osuđivani ljudi imaju pasivno biračko pravo. Oni se dakle mogu kandidirati i biti izabrani. Ne postoje savezni zakoni koji to sprječavaju. Najpoznatiji primjer je Donald Trump koji se mogao kandidirati za predsjednika unatoč presudama u kojima je proglašen krivim.

Kako se glasa?

Glasanje je moguće putem pošte, ranog ili prijevremenog glasovanja ili na biračkom mjestu na dan izbora. Rano glasovanje omogućeno je u 47 saveznih država, a prva je započela Virginia 20. septembra.

Prošlog mjeseca glasala je (7. oktobar), Teksas (21.) i Floridi (26). Glasanje poštom je u nekim državama bilo moguće i ranije, u Sjevernoj Karolini od 6. septembra.

Kolika je izlaznost na izborima?

Spremnost na izlazak na izbore u SAD-u posljednjih godina je porasla. Tijekom predsjedničkih izbora 2016. samo 59 posto birača izašlo je na birališta, dok ih je četiri godine kasnije bilo 66 posto. Prema Pew Research Centru, to je bila najveća izlaznost na saveznim izborima od 1900. godine.

Kada se zatvaraju biračka mjesta?

S obzirom na to da se izbori u SAD-u održavaju u šest vremenskih zona, otvaranje i zatvaranje biračkih mjesta odvija se postupno. U većini saveznih država biračka mjesta se zatvaraju između 19 i 20 sati. U državama poput Indiane i Kentuckyja biračka mjesta mogu se zatvoriti već u 18 sati, dok su u New Yorku otvorena do 21 sat. Kad se zatvore biračka mjesta na Havajima i Aljasci, na istočnoj obali SAD-a već je ponoć, i tada se objavljuju prve prognoze.

Što se događa poslije zatvaranja biračkih mjesta?

Odmah poslije zatvaranja biračkih mjesta na dan izbora glasovi se broje u tisućama biračkih okruga diljem zemlje. Ukoliko su glasački listići na papiru, svaka glasačka kutija se zapečati i transportira do centra za brojanje. Ako se koriste digitalni strojevi, izborni dužnosnici šalju podatke o glasačima u centar za brojanje.

Pravila za obradu i brojanje glasova poslanih poštom razlikuju se od države do države. U 16 saveznih država i Washington D.C.-u, obrada glasova poštom dozvoljena je tek na dan izbora. U deset država glasovi poslani poštom mogu se obraditi i brojati prije dana izbora, ali se rezultati objavljuju tek po zatvaranju biračkih mjesta.

Koliko glasova je potrebno za pobjedu?

U SAD nije dovoljno imati većinu glasova birača za pobjedu. Budući predsjednik ili predsjednica moraju imati većinu u takozvanom Elektorskom kolegiju. Ukupno ima 538 elektorskih glasova, a za većinu je potrebno 270. Samo taj broj je relevantan.

Primjenjuje se većinski sustav. Čak i ako je u nekoj saveznoj državi kandidat dobio minimalnu većinu, pobjednik dobiva sve elektorske glasove te države. Zbog toga kandidat može imati najviše glasova birača, ali ipak izgubiti predsjedničke izbore – kao što je to bio slučaj sa Hillary Clinton 2016. Iako je imala skoro tri miliona glasova više, Trump je pobijedio, jer je imao većinu u Elektorskom kolegiju.

Uloga tzv. „swing-država”

Odlučujuću ulogu na izborima imaju takozvane swing ili kolebljive savezne države, odnosno one koje nisu jasno u rukama ni demokrata, ni republikanaca. Ove godine su to Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin.

Arizona, Wisconsin, Georgia i Michigan pripale su Bidenu 2020., dok je Sjeverna Karolina glasovala za Trumpa.

Šta se događa ako niko ne osvoji većinu?

U slučaju da oba predsjednička kandidata, odnosno kandidatkinje dobiju jednak broj elektorskih glasova (269 prema 269), pobjednika određuje Zastupnički dom. Svaka savezna država imala bi po jedan glas, a za pobjedu je potrebna većina od 26 glasova. Do sada se takav slučaj još nije dogodio.

Kad će rezultat biti službeno objavljen?

U slučaju vrlo tijesne utrke, proglašenje konačnog rezultata može potrajati. Ukoliko dođe do neslaganja u nekim saveznim državama, ona moraju biti riješena do 11. decembra.

Elektori se okupljaju 17. decembra u glavnim gradovima svojih saveznih država kako bi službeno glasovali za predsjednika i potpredsjednika.

Kongres se sastaje 6. januara 2025. u Washingtonu kako bi prebrojao elektorske glasove i službeno potvrdio pobjednika izbora.

Svečana inauguracija predsjednika ili predsjednice zakazana je za 20. januaru Washington D.C.-u.

The post PRVE PROGNOZE VEĆ U PONOĆ: Sve što ste htjeli znati o američkim izborima appeared first on Interview.ba.