O ovoj, kao i ostalim aktualnim političkim temama, uključujući i strateški značajnu ulogu Parlamenta, za Večernji list govorio je zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) i član Predsjedništva HDZ-a BiH Marinko Čavara.

U pogledu posljednjeg sastanka Čavara ističe kako očekuje da će doći do omekšavanja odnosa u smislu vraćanja povjerenja i spremnosti na dogovor oko važnih pitanja za razvitak Bosne i Hercegovine, a prvenstveno na europskom putu Bosne i Hercegovine.

Sastanak državne koalicije dao je naznake kako postoji pomak u ispunjavanju obveza, ali možda ipak ne u toj mjeri koliko se zapravo očekivalo. Kako gledate na ovu dinamiku?

– Ako je prošlo nekoliko mjeseci bez sastanka, onda možemo reći kako je sam sastanak i napredak, iako je za sve nas koji želimo puno brži napredak oko važnih pitanja to nedovoljno. Ali, opet, moramo biti svjesni okolnosti – i onih geopolitičkih, ali i teških odnosa u Bosni i Hercegovini koji se često zakompliciraju do te mjere da se uruši povjerenje. A onda se čudimo zašto se ne sjeda i ne dogovara. Očekujem da će se ovaj sastanak, kako smo dobili informaciju s njega, nastaviti sljedećeg tjedna te da će biti omekšavanje odnosa u smislu vraćanja povjerenja i spremnosti za dogovor oko važnih pitanja za razvitak Bosne i Hercegovine, a prvenstveno na europskom putu Bosne i Hercegovine.

Ostalo je još nekoliko zakonskih prijedloga i rješenja. Očekujete li da ćemo do kraja godine moći dobiti okvir za pregovore, odnosno da bismo tehnički počeli pregovore?

– Mi sa strane HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora uradit ćemo sve što je moguće kako bismo otvorili pregovore, odnosno kako bismo dobili datum početka pregovora. Normalno da zasad ima suprotnih stavova oko pojedinih rješenja, ali se i prije pokazalo, oko zakona koji smo već usvojili, da je dogovor moguć. Ja vjerujem u dogovor jer nam ne preostaje ništa drugo nego vjerovati u njega i razgovarati dok se god ne dogovorimo i ne postignemo ono što Europa traži kako bismo napredovali na europskom putu, odnosno s druge strane, kako bismo dobili stabilnije stanje u Bosni i Hercegovini.

Naravno, tu imamo i priču oko Plana rasta. Znamo da je u pojedinim županijama došlo do blokade oko dokumenta Reformska agenda i znamo koje su županije u pitanju. Novac je na čekanju. Kakva su vaša predviđanja u tom kontekstu?

– Prvenstveno se to dogodilo u županijama gdje je u vlasti oporbena Stranka demokratske akcije. Jasno je da je njima cilj što više opstruirati napredak Bosne i Hercegovine, a to onda javnost treba i vidjeti. Znači, ne može se deklarativno govoriti “mi smo za europski put Bosne i Hercegovine”, a onda kada treba napraviti dokument, iskoristiti mehanizme u koordinaciji kako bi se blokiralo procese, stavilo veto na takvo nešto i onda nam prodavati maglu kako se radi za dobrobit Bosne i Hercegovine. Ta “dobrobit” ogleda se u činjenici da nismo dobili 70 milijuna eura koje smo trebali dobiti kao rezultat ovog dokumenta.

To je samo prva tranša. Mnogo je toga više u samom Planu rasta, uključujući i integraciju u jedinstveno europsko tržište?

– Svaki zastoj zaustavlja proces. I ne samo u tom dijelu nego i kada govorimo o ostalim procesima koji su se trebali odvijati.

Koliko bi Hrvati mogli biti i dalje konstruktivan čimbenik, odnosno onaj koji će pomiriti dvije suprotstavljene koncepcije u Bosni i Hercegovini?

– Pokazuje se kako HDZ Bosne i Hercegovine, prvenstveno predsjednik Čović, dominantno radi na smirivanju odnosa između bošnjačkih i srpskih stranaka, na neki ih način uvezuje te optimizmom nosi čitav proces. To nam je neminovna uloga i dalje jer prvenstveno su Hrvati zainteresirani za europski i NATO put Bosne i Hercegovine.

Kakva će biti uloga Parlamentarne skupštine BiH kada govorimo o usvajanju europske pravne stečevine i svega onoga što nam slijedi kad počnemo pregovore?

Možemo reći da je ključna uloga Parlamenta jer se u Parlamentu jedino i trebaju donositi zakoni u skladu s Ustavom i svim zakonima. Nadam se da visoki predstavnik više neće donijeti ni jedan zakon, odnosno da ga neće nametnuti jer to nije njegova nadležnost. Mi moramo biti demokratski sustav, koliko je to moguće u geopolitičkim odnosima, ali moramo ga zajedno izgrađivati i trebamo doprinijeti da se kroz sve zakone koje donesemo ogleda i specifičnost Bosne i Hercegovine, a isto tako da je to prihvatljivo i Europskoj uniji, kojoj se želimo priključiti.

Dnevnik.ba