U najmanju ruku skandalozne izjave o vlastitoj viziji BiH i njezina uređenja iznio je u Bugojnu veleposlanik Velike Britanije u BiH Julian Reilly. S političkom savjetnicom pri britanskom Veleposlanstvu Helen Flewker, nakon susreta s načelnikom Hasanom Ajkunićem (SDA), imao je odvojen sastanak i s predsjedateljem Općinskog vijeća Bugojno Miroslavom Zelićem (HDZ BiH). Teme sastanka bile su stanje u Bugojnu, eventualno ostvareni napredak s naglaskom na političke odnose i očekivanja od novoizabranih predstavnika lokalnih vlasti, prenosi Večernji list.

Kao predstavnik hrvatskoga naroda Zelić je sastanak s britanskim veleposlanikom i političkom savjetnicom iskoristio kako bi im prenio nimalo ohrabrujuće podatke kad je u pitanju položaj Hrvata u Bugojnu. Predstavio im je i razmjere stradanja bugojanskih Hrvata u proteklom ratu koji se ogledaju u progonu više od 16 tisuća Hrvata, uništavanju i pljački njihove imovine i katoličkih vjerskih objekata te otvaranju logora kroz koje je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatočenika, a koji su, istaknuo je Zelić, bili dio plana etničkog čišćenja Bugojna u ratu. Posebno je bolna činjenica da se za tijelima 15 nasilno odvedenih hrvatskih zatočenika iz logora u Bugojnu i dalje traga, a u pitanju su ugledni predstavnici bugojanskih Hrvata.

Da se bošnjačka politika u Bugojnu i odnos prema Hrvatima do danas nisu značajno promijenili, predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojno ilustrirao je brojnim podacima o kojima je informirao veleposlanika Reillyja i njegove suradnike. – Cilj bošnjačke politike u Bugojnu nikad nije bio osigurati bolje uvjete življenja svim njegovim stanovnicima, već isključivo boriti se protiv toga da i Hrvati Bugojna mogu ostvariti svoja prava. Čine to blokadom svih projekata koji su važni za većinski hrvatska povratnička naselja, preko blokade obrazovnih, kulturnih i sportskih manifestacija koje organiziraju udruge s hrvatskim predznakom. Od 300 tisuća KM sredstava u proračunu općine Bugojno za projekte u oblasti kulture i sporta, za one u kojima se njeguju identitet i kultura hrvatskoga naroda novca nikad nema – kazao je Zelić.

On je u razgovoru s britanskim veleposlanikom naveo brojne razloge zbog kojih se od provedbe plana etničkog čišćenja, koji je počeo u ratu, u Bugojnu nikad nije odustalo. – U Bugojnu danas nema ni jedne ulice koja bi nosila ime po nekom Hrvatu koji je ostavio traga u Bugojnu. Većinski bošnjačka vlast, u kojoj sve ove godine dominira SDA, ne dopušta povratak zgrade časnim sestrama u kojoj bi organizirale nastavu za djecu hrvatskih povratnika i omogućile im ostvarenje ustavnog prava na školovanje na materinskom jeziku. U 10 javnih poduzeća, kojima je osnivač Općina, nema zaposlenih Hrvata.

U Općini Bugojno 13 pozicija na kojima su bili zaposleni Hrvati stoji nepopunjeno jer načelnik, koji je iz SDA, kao i većina u Vijeću, odbija dati suglasnost na zapošljavanje kad su u pitanju Hrvati – kazao je Zelić. Iako su Hrvati u odlazećem sazivu Općinskog vijeća bili zastupljeni s dva vijećnika i imali predsjedatelja, bilo kakav utjecaj im je onemogućen formiranjem pet stranačkih klubova SDA, što je, tvrdi Zelić, ne samo protuzakonito već je i jedinstven slučaj u BiH kojim je onemogućen bilo kakav utjecaj političkim predstavnicima jednog naroda u lokalnoj zakonodavnoj vlasti.

Konstitutivnost i Ustav

Britanski veleposlanik Julian Reilly, nakon što je saslušao nimalo ohrabrujuće pokazatelje o položaju Hrvata u Bugojnu i političkim odnosima, iznio je skandalozne tvrdnje. Miroslava Zelića je upitao je li svjestan da u BiH jednog dana neće biti konstitutivnih naroda, ali i da je konstitutivnost naroda element kojeg se BiH mora odreći na putu prema članstvu u Europskoj uniji.

– Za mene je takva izjava skandalozna jer negira ustavno uređenje BiH, njezinu sadašnjost. Vjerujem da će o budućnosti BiH odlučivati predstavnici konstitutivnih naroda čiji nestanak britanski veleposlanik predviđa, a čini mi se i priželjkuje – kazao nam je nakon sastanka Zelić.

On je britanskog veleposlanika pozvao da, umjesto skandaloznih izjava o konstitutivnosti, radi na stjecanju povjerenja među narodima, uz uvažavanje prava na identitet i kulturu svakoga od njih. – Jasno sam mu poručio da je put međusobnog uvažavanja i gradnje povjerenja uz jednaka prava za sve jedini put kojim BiH može graditi svoju budućnost. Sve drugo izvor je nezadovoljstva, frustracija i nestabilnosti ovoga prostora – kazao nam je Zelić nakon sastanka s britanskim veleposlanikom u BiH Julianom Reillyjem.

Dnevnik.ba