Vlada
je
na
sjednici
u
četvrtak
donijela
i
službenu
odluku
da
se
izbori
za
predsjednika
Republike,
osmi
od
samostalnosti,
održe
u
nedjelju
29.
prosinca,
a
odluka
stupa
na
snagu
28.
studenog,
od
kada
započinju
teći
rokovi
za
prikupljanje
potpisa
za
kandidaturu.

–
Od
dana
raspisivanja
pa
do
dana
održavanja
izbora
mora
proći
najmanje
30
dana
i
zato
je
Vlada
odredila
nedjelju
29.
prosinca,
rekao
je
ministar
pravosuđa,
uprave
i
digitalne
transformacije
Damir
Habijan.

Da
bi
se
mogli
natjecati
za
Pantovčak
i
njihovo
ime
naći
na
izbornim
listićima,
kandidati
od
ponoći
29.
studenog
imaju
12
dana
da
prikupe
potpise
10.000
punoljetnih
građana
RH,
neovisno
stoje
li
iza
njih
političke
stranke
ili
su
nezavisni.
Svaki
birač
svojim
potpisom
može
podržati
samo
jednog
kandidata.

Dvanaest
dana
za
prikupljanje
potpisa

Potpisi
se
prikupljaju
na
obrascima
Državnog
izbornog
povjerenstva
te
se
njima
i
predaju.
Za
razliku
od
dosadašnjih
izbora,
a
s
obzirom
da
je
zgrada
Hrvatskog
sabora
u
obnovi,
DIP
će
ih
primati
u
svojoj
zgradi
u
Visokoj
i
na
zagrebačkom
Velesajmu.
Po
isteku
12
dana
za
prikupljanje
potpisa,
DIP
ima
rok
od
48
sati
za
provjeru
potpisa
i
objavu
liste
pravovaljanih
kandidata.

Izborna
kapanja
počinje
13.
prosinca

To
pak
znači
da
od
13.
prosinca
počinje
i
službena
izborna
kampanja,
koja
može
trajati
do
ponoći
28.
prosinca,
odnosno
24
sata
prije
održavanja
izbora,
kada
nastupa
izborna
šutnja.
U
subotu
i
nedjelju,
na
dan
održavanja
izbora,
zabranjena
je
bilo
kakva
promidžba,
objavljivanje
prethodnih
rezultata
ili
procjena
rezultata.

Drugi
krug
12.
siječnja

Ako
niti
jedan
kandidat
u
prvom
krugu
ne
osvoji
većinu
glasova
svih
birača
koji
su
glasali,
drugi
krug
s
dva
kandidata
koji
su
osvojili
najviše
glasova
održat
će
za
dva
tjedna,
odnosno
12.
siječnja.

Trenutno
12
potencijalnih
kandidata

Predsjedniku
Republike
Zoranu
Milanoviću
petogodišnji
mandat
istječe
18.
veljače
2025.
Ima
se
pravo
kandidirati
za
još
jedan
mandat,
što
je
i
najavio,
a
trenutno
je
još
11
kandidata
izrazilo
namjeru
da
se
kandidira
za
funkciju
predsjednika
države.

To
su
nezavisni
Dragan
Primorac,
kojeg
podržavaju
HDZ
i
Domovinski
pokret,
nezavisna
Marija
Selak
Raspudić,
Ivana
Kekin,
kandidatkinja
stranke
Možemo!,
Branka
Lozo
u
ime
nove
stranke
DOMiNO
i
Mostov
Miro
Bulj.
Tu
su
i
odvjetnik
i
povjesničar
Tomislav
Jonjić,
predsjednik
Autohtone
HSP
Dražen
Keleminec,
predsjednik
stranke
Pravo
i
pravda
Mislav
Kolakušić,
poduzetnik
Niko
Tokić
Kartelo,
Anton
Filić,
bivši
novinar
Večernjeg
lista
i
bivši
predsjednik
Sindikata
novinara
Hrvatske
te
nezavisna
Aurora
Weiss.

Osim
u
Hrvatskoj,
hrvatski
birači
predsjednika
Republike
birat
će
i
u
50-ak
država
diljem
svijeta,
prije
pet
godina
birali
su
ga
u
njih
47,
a
novoizabrani
predsjednik
ili
predsjednica
stupa
na
dužnost
posljednjeg
dana
mandata
predsjednika
kojem
istječe
mandat.