Iako se 26.089 kandidata/kinja nadmetalo za kontrolu nad 6 do 7 milijardi KM  opštinskih/općinskih/gradskih budžeta i iako su zbori koštali 20, a  kampanja više od 10 miliona KM, birači/ce su poklanjali glasove za neprecizna obećanje i huškanje jednih kandidata na druge, a značajne promjene se nisu desile

Piše: Rubina ČENGIĆ

Još nisu bila ni formirana opštinska/općinska/ gradska vijeća u BiH nakon lokalnih izbora održanih 6. oktobra 2024. godine, a načelnik Opštine Istočni Stari Grad Bojo Gašanović,  koji je u trku za peti mandat ušao sa sloganom Udahni duboko, gledaj visoko, za 300.000 KM kupuje  četiri putnička motorna automobila za potrebe Gradske uprave. Mediji se pitaju da li je za Opštinu čiji budžet je oko 4,5 miliona KM to zaista prioritet u trenutku kada treba rješavati klizišta i slične probleme. No Gašanović je dobio povjerenje građana/ki!

Za šta su zapravo birači/ce u BiH davali povjerenje na lokalnim izborima?

Predizborna obećanja

Sudeći prema medijskim izvještajima u kampanji su obećani kupovina stanova za mlade, podrška za višečlane porodice, porodiljske naknade, vrtići, besplatni udžbenici, igrališta, stipendije, studentski centri, subvencije za stanarine, parkinzi,… dakle tradicionalne vrijednosti. Potom šetališta, trim-staze, sportski tereni,  videonadzor što bi valjda trebalo značiti dosta slobodnog vremena. No, obećana je i gradnja novih stambenih zgrada što znači prodaja zemljišta, mostovi, zaobilaznice, nove saobraćajnice ili bar trake cesta, utegnuti putevi što opet znači tendere i javne nabavke usluga, ali i razvoj turizma, hoteli, te slobodne industrijske zone što bi moglo značiti pogodavanje investitorima, domaćim ili stranima. Istina bilo je i novih bolnica, azila za pse… Uz to i reforma administracije, smanjenim privilegijama privilegovanim…

Bilo je i najava da će biti prevrnut svaki pravilnik, zakon, subvencija, svaka stavka Proračuna i investicijska mogućnost, podsjećanja da su  zdrava djeca, porodica i Republika Srpska okosnica djelovanja Pokreta, poziva prijateljima da glasaju za nekoga tko je rođen na makadamu i asvaltu Prikorike i Kasarna, nekoga tko zna di je Begluk, Duman, Šarena, Voćnjak, Filina bašča, Kukovi, jer neko takav konačno treba voditi ovaj grad…, poziva Zabiberimo im zajedno i tako dalje.

No, nije ponuđeno mnogo toga što bi građanima olakšalo ili pojeftinilo  život kao naprimjer besplatne bašte, energetska tranzicija, tableti umjesto udžbenika, više novca za samozapošljavanje, besplatan internet, reciklaža otpada, zelene oaze u gradovima, bilo kakva inovacija u korištenju javnog prostora u službi građana… 

Stručnjak za energetski tranziciju Damir Miljević kaže da nije čuo ni jedno obećanje ili otvaranje teme o, primjerice, energetskoj tranziciji ili korištenju obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije.

– Rekao bih da nije bilo teme iako svakodnevno rastu troškovi od javnog prevoza, stanovanja, ishrane… Kao da se ništa nije desilo i na kraju se glasalo za ljude koji su ulazili u krivična djela, imaju jake veze s tajkunima i slično – kaže Miljević.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održiv povratak i izbjeglice takođe kaže da nije čula ni jednog kandidata ili kandidatkinju koji su govorili o povratnicima, zapošljavanju ili nastojanju da ljudi ne napuštaju BiH.

– Imamo gradove koji se prazne, a niko se ne bavi time, ni jedan istup nije bio posvećen  zapošljavanju, zadržavanju ljudi u BiH i na svako naše pitanje o odlasku ljudi odgovor je bio da se to dešava i u zemljama u okruženju – kaže Zukić.

Portal Školegijum je za pet opština/općina/gradova i distrikt Brčko analizirao budžete za protekle četiri godine  i kampanju s aspekta investiranja u obrazovanje.

– Medijska kampanja kandidata na stranačkim izborima imala je dvije faze: u prvoj su objavljeni slogani i fotografije stranačkih favorita, u drugoj se učestalo izvještavalo sa predizbornih skupova. Kandidati na vlasti su isticali svoje zasluge, uglavnom infrastrukturne, komunalne, socijalne… Obrazovanje nikome nije bila bitna tema. I pozicija i opozicija uglavnom su izgovarali poznate stvari, opšta mjesta. I kritika vlasti, ako se tu i tamo iz opozicije čula, bila je načelna, uopštena, patetična, u jednoj riječi: palamudrovanje – piše skolegijum.ba.

Mnogo propusta u argumentaciji

– Predizborna kampanja se svela na diskreditaciju političkog protivnika – rekao je Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, a  Amela Delić-Aščić, profesorica na Odsjeku za žurnalistiku Univerziteta u Tuzli je za Al Jazeeru rekla da  je u argumentaciji kandidata bilo mnogo propusta, koristili su logički neosnovane argumente, logičke greške, neprimjerene retoričke figure kao naprimjer  apele na emocije, napade na ličnost, lažne analogije, neosnovane generalizacije, hiperbole i slično, te zaključila da politička kampanja i ove godine nije na nivou koji bi se mogao nazvati politički, medijski i komunikološki pismenim.

No, treba uzeti u obzir činjenicu da većina građana/ki odluke za koga će glasati donosi na osnovu medijskih izvještaja, a mediji su po svemu sudeći propustili da dekonstruišu političke programe ili rezultate ranije predstavljenih programskih ciljeva i propustili da jasno predstave i propitaju obećanja čime nisu ispoštovali javni interes da prenesu predizborna obećanja ili planove, stranačke programe koji su, istini za volju, bili prilično siromašni, nego su insistirali na vrućim političkim temama kojih je bilo  mnogo iako im na predizbornim kampanjama za lokalne izbore baš i nije mjesto. Da su htjeli ili znali, mediji su mogli sasvim ignorisati vruće političke teme i baviti se isključivo lokalnim problemima u svakoj zajednici – to ne bi bila cenzura ili autocenzura, nego praćenje interesa građana. Da li su time  birače/ice naveli na pogrešne odluke?

Kako su radili mediji?

OSCE u izjavi ODHIR-a piše da su negativno uticali na sposobnost birača. 

– Lokalni izbori 6. oktobra bili su takmičarskog karaktera i učinkovito provedeni, međutim napori da se poveća interes javnosti bili su nedovoljni. Izbori su održani u okruženju u kojem manjka društvene i političke kohezije… Kandidati su mogli slobodno voditi predizbornu kampanju i pružili su biračima jasne alternative, ali ipak na etničkoj osnovi. Ograničeno medijsko izvještavanje je negativno uticalo na sposobnost birača da donesu informisan izbor. Mediji i novinari su sve više izloženi političkim i zakonskim pritiscima. Napori da se poveća aktivno učešće žena nisu dali opipljive rezultate, te su žene bile nedovoljno zastupljene kao kandidati, posebno u utrkama za načelnike kao i tokom cijele kampanje… državna javna televizija BHRT i javni državni emiter Federacije RTVFBiH pružili samo vrlo ograničeno izvještavanje o izbornim aktivnostima kandidata. Njihovo izvještavanje o politici i izborima uglavnom je bilo usmjereno na izborne pripreme i aktivnosti državnih, entitetskih i lokalnih vlasti, koje su dobijale oko 70 posto zajedno na svakom emiteru. Javni emiter Republike Srpske RTRS dao je preferencijalni tretman vlastima entiteta i SNSDu, dodijelivši 11 posto izvještavanja o politici i izborima predsjedniku i 14 posto vladi Republike Srpske i 13 posto SNSD-u. Izvještavanje je bilo skoro isključivo pozitivno i neutralno. Takvo izvještavanje zamaglilo je razliku između zvaničnih aktivnosti i aktivnosti kampanje – navedeno je.

Mediacentar nakon jednomjesečnog monitoringa  osam općina i gradova, 24 online lokalna medija, 16 TV i radijskih stanica primjećuje odsutnost medijskog angažmana.

– Mediji nažalost rijetko samostalno nastoje analizirati političke subjekte i njihove programe. Za online medije pronađeno je samo dva posto takvih tekstova, na televiziji tri posto, a na radijskim stanicama osam posto priloga koji sadrže kritičke analize i pristup – stoji u preliminarnom izvještaju.

No napominju da je bilo huškanja i zapaljive retorike.

– Članci koji sadrže huškanje ili zapaljive jezičke fraze su pronađeni u četiri posto analiziranih online sadržaja. Od toga u 73 primjera je riječ o izjavama koje se citiraju, dok u 27 primjera takve fraze su prisutne i u dijelovima tekstova koje ispisuju novinari.  Postojanje članaka u kojima se podstiče na nejednakost i mržnju je zabilježeno u 25 slučaja, a najveći dio odnosi se na izjave sagovornika. U 15 slučajeva takvi primjeri su zasnovani na etničkoj pripadnosti, a zabilježena su i tri slučaja koja se odnose na seksualnu orijentaciju. Petnaest posto analiziranih online članaka sadrži neku vrstu diskreditacije političkih subjekata, a u najvećem broju one se nalaze u izjavama sagovornika. Diskreditacija političkih oponenata zabilježena je u 16 posto analiziranih radijskih, te u 12 posto televizijskih priloga. Huškanje i zapaljive jezičke fraze zabilježene su samo u dva slučaja na televiziji i radiju – stoji u izvještaju Mediacentra uz napomenu da je na Facebooku, kroz praćenje 1959 objava 22 odabrana naloga kritika drugih bila prisutna u samo pet posto slučajeva.

Koalicija Pod lupom je pak  među 115 nepravilnosti u radu medija koje je registrovala uočila 53 pristrasna medijska izvještavanja u kojima se favorizuje jedna politička opcija, 39 opština u kojima djeluju portali koji izvještavaju o izborima, a nemaju transparentne informacije o vlasništvu što je zabranjeno posljednjim izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo OHR, 14 medijskih izvještavanja o funkcionerima u kojima se navodi njihova kandidatura ili stranačka pripadnost, 5 medijskih emitovanja lažnih vijesti koje mogu ugroziti integritet izbora, 3 medijska emitovanja političkog oglašavanja koje uključuje neki oblik diskriminacije i jedno medijsko oglašavanje koje uključuje zloupotrebu djece. Oni su na 80 praćenih profila zabilježili 2833 objave na društvenim mrežama od čega njih 67% nema sadržaja koji se odnosi na predstavljanje programa, a u 21% su programi predstavljeni neodređeno i bez konkretnih primjera, ali i da se svaka deseta objava (10,6%) odnosi na diskriminaciju i omalovažavanje političkih oponenata.

A na terenu…

Evo nekoliko primjera iz medija:

Iz SDA je recimo poručeno da se: “70 posto poreza kojima se pune budžeti na svim nivoima države prikuplja na teritorijama koje pretežno naseljavaju Bošnjaci…. da su se mnogi ogriješili o Bošnjake i o njihovu temeljnu stranku i da je to očekivano od onih kojima Bošnjaci smetaju i koji su u ratu pokušali da ih pobiju i rastjeraju, da im otmu zemlju, resurse, a u miru pokušavaju da ih marginaliziraju, obesprave, da dominiraju nad njima, ali da obespravljivanje Bošnjaka nije očekivali od onih koji su prijatelji Bosne i Hercegovine, koji žele mir i stabilnost u njoj i na Balkanu…  SDA je apsolutni pobjednik u 15 od 16 prethodnih izbornih ciklusa!…Narod je uz vas, mi smo stalni ‘izbor naroda’ od kako smo ga poveli ka slobodi i jednakosti”.

A kada je Kanela Zuko, pokušavajući da promoviše SDA izjavila da je “išla i u Srebrenicu, Bratunac, Vlasenicu, Orašje, sve obišla. Pa Bošnjake su samo volovska kola prevozila. To su im bili putevi. Ovo sad sve SDA pravi”, predsjednik SDA Bakir  Izetbegović je branio riječima da je ona “zaista kazala nešto što nikada nije bio njen stav, a naročito nije bio stav SDA, i što na kraju krajeva nije istina”, valjda ubjeđujući birače da on kao predsjednik stranke bolje od nje zna šta ona misli. 

Riječi, riječi, riječi, nigdje djela

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je isticao “važnost očuvanja konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kao temelja na kojem HDZ BiH već 34 godine gradi svoj politički program” i naglasio je:

– … Kako će stranka i dalje biti predvodnik u zaštiti prava Hrvata u Bosni i Hercegovini te u provedbi ključnih projekata za opstanak i razvoj općine (Žepče).Kada govorimo o vrijednostima, tradiciji, kulturi i identitetu hrvatskog naroda, taj identitet se gradio stotinama godina. Tisuće su sanjale prostor u kojem mogu biti svoji na svome i jasno kazati da su Hrvati. Hrvatska demokratska zajednica nije slučajno postala stožerna stranka hrvatskog naroda. Ona nije nastala kao hir, već na žrtvi, na tisućama križeva onih koji su željeli stvoriti ambijent u kojem će moći živjeti njihova djeca. HDZ BiH danas predvodi sve procese, skrbeći o svakom Hrvatu diljem Bosne i Hercegovine. Svi vi koji živite za svoje Žepče i želite u njemu živjeti kao u najljepšem gradu na svijetu, učinite sve da svaki Žepčak 6. listopada dođe na izborno mjesto.

SNSD je na većini skupova predstavljao i predsjednik RS i SNSD-a Milorad Dodik. Na završnom skupu u Banjaluci na kom su bili i predstavnici vladajućih politički stranaka iz Srbije, Mađarske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije je rekao da je “on lično svjedok da predsjednik Vučić, premijer Vučević, Vulin i svi  zajedno rade danonoćno na jedinstvu”.

– Ali to ne radimo da naštetimo nekome drugome, već što cijenimo naš narod i našu slobodu… Želimo da sačuvamo mir, da sačuvamo naš identitet. Ne treba da spominjem koliko je važan bio Svesrpski sabor koji je dao mnoge naše odgovore iz prošlosti, ali i smjernice za budućnost. Zato je to istorijski dokument. Sva koncepcija naših neprijatelja je da podijele Srbe. Oni se time hrane, dijele nas na Srbijance, bosanske Srbe, Srbe iz Hrvatske i tako redom, a mi smo jedan jedinstveni narod, jasno i glasno samo Srbi – poručio je Dodik.

Iz Stranke za BiH su pozivali građane da “ne zaborave da politički kazne one koji ih kriminaliziraju dok sami  sarađuju s kartelima”.

– Nemojmo dozvoliti da mafija preuzme vlast i da ovlada institucijama ove države …S ovog mjesta vas molim da ne zaboravite one koji su nas izdali i da im to ne oprostite 6. oktobra. Ne smijemo zaboraviti da su naš politički subjektivitet prodali za malo vlasti i nekoliko ministarskih pozicija – govorio je zajednički kandidat Stranke za BiH, SDA i DF-a.

Predsjednik DF-a i član Predsjedništva BiH Željko Komšić je  u Općini Novo Sarajevo u kojoj je i sam ranije bio načelnik, rekao da zna šta je problem, ali da pored lokalne dimenzije postoji opšta politička dimenzija.

– Mislim da su stranke trojke iznevjerile povjerenje birača i mislim da neki novi ljudi, drugi ljudi, pa ako hoćete i nove politike, trebaju da zauzmu mjesto u upravljanju ovim gradom počevši od ovih lokalnih izbora kao pripremu za sljedeći ciklus općih izbora koji dolaze za dvije godine. Sve je to paket i time je borba veća jer je borba teža jer nije samo borba za lokalne stvari već je i politička. Ljudi znaju o čemu se radi, pogotovo u Sarajevu – rekao je Komšić.

A dok je Draško Stanivuković u pojedinim nastupima u ime PDP-a u Banjaluci poručivao da će “raditi na rješavanju od najmanjih do najvećih problema – od ključne glavne saobraćajnice do vode, grijanja u školi iako to nije naša nadležnost, dječijih igrališta, kanalizacije i sve potrebne infrastrukture do pojedinih krakova ulica kao što su Mala ulica ili Bilećka, gdje je bilo potrebno obezbijediti vodu, kanalizaciju i put”…. 

– Nastavićemo raditi na glavnoj saobraćajnici prema motelu Grand i dalje prema naselju Šargovac. U više ulica treba raditi kanalizacionu mrežu… – rekao je

Drugi  kandidati te stranke su udarali na nacionalne emocije, pa je Bojan Kresojević naglasio da će djela otopiti mržnju političkih protivnika … koji su sebi dozvolili da u Banjaluci organizuju saobraćajne gužve kako bi pokušali na taj način da spuste rejting gradonačelnika Draška Stanivukovića i PDP-a, jer ne mogu da podignu svoj.

Istovremeno su, recimo, Vlado Đajić  i Ljubo Ninković iz SNSD-a  svečano otvarali neizgrađeni most čime su željeli pokazati da gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković nije ispunio obećanje u vezi sa gradnjom ovog mosta.

– Stanivuković je sredstva nenamjenski potrošio za kružni tok, koji nema građevinske dozvole, a isto tako je oštetio građane Banjaluke i onemogućio normalno funkcionisanje u našem gradu – rekao je Đajić.

Rat, traume i ratne traume

OSCE-ov ODHIR je  zapazio  da su kandidati pogoršavali ratne traume.

– Dok oglasi iz kampanje često nisu davali informacije o tome šta bi kandidati učinili ako budu izabrani, diskurs kampanje je bio više fokusiran na lokalna pitanja nego nacionalne probleme. Retorika nekih političkih lidera ipak se fokusirala na ratne traume i na strahove da bi zemlja opet mogla biti nasilno podijeljena, te ih je pogoršavala…. Uprkos činjenici da se neke političke stranke definišu kao multietničke ili građanske, u praksi se činilo da je velika većina aktivnosti kampanje usmjerena na nadmetanje za podršku unutar jedne etničke grupe umjesto ciljanja na dobijanje međuetničke podrške… – istaknuto je.

ODHIR napominje i da je, primjerice, predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona Džafer Alić u intervjuu za BiR TV 5. septembra Hrvate i Srbe nazvao podstanarima ili pak predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na skupu SNSD-a u banjalučkom naselju Starčevica govorio o opozicionoj stranci PDP koristeći homofobne izraze, da je 16. septembra gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (SDP), u čijim je predizbornim lecima detaljno opisana između ostalog njena posvećenost poboljšanju kanalizacionog sistema, lokalnih sportskih stadiona i medicinske obuke, postavila tenk u centru Sarajeva, navodno u znak sjećanja na pripadnike specijalne jedinice koji nisu koristili tenkove, a ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak (Snaga Naroda; SN) na konferencije za medije 17. septembra izjavio da je sedam mjeseci ranije “spriječio građanski rat” ili pak da je na službenom Facebook nalogu SDA 27. septembra objavljena serija slika predsjednika stranke Bakira Izetbegovića kako se divi novim dronovima koje je država kupila od Turske iako Izetbegović nije direktno učestvovao u kupovini, piše u njihovoj izjavi.  

Ko o čemu, kandidati o protukandidatima

A bilo je još sličnih primjera.

Iz Naroda i pravde su poručili da: … Ove vrijednosti koje mi proklamiramo, ovi ljudi koji nose tu bitku, nemaju alternativu. Na političkoj sceni trenutno vlada režim koji je uništio sve što je pozitivno, državotvorne vrijednosti, režim koji uništava dostojanstvo čovjeka i vrijeđa inteligenciju. Zato ovo nije politička priča već pokret hrabrih i sposobnih koji hoće da uspostave jedno normalno stanje, hoće da vrate vrijednosti koje su bitne i koje moraju biti prisutne u svakoj civiliziranoj zemlji…. Predsjednik SDA je o Sarajevu govorio kao o njegovoj milijardi KM budžeta, to nije njegova milijarda, to je milijarda ljudi koji plaćaju porez, političari to samo raspoređuju. Neki raspoređuju bolje i poštenije, a neki raspoređuju sebi. Kad rasporede sebi onda nema para za važne projekte i to je razlika između nas i njih…

Pokret demokratske akcije se u kampanji pozivao na put koji je trasirao dr. sci. Mirsad Kukić, a  iz Snage naroda su poručili da su kroz izdvajanje sredstava za projekat najmodernijih bazena i zgrade Hitne pomoći, ambulante u Perinom Hanu dokazali šta im je cilj, te da su oni stranku koja nema afera, mrlje iza sebe i ljude koji nisu zloupotrijebili vaš glas odnosno povjerenje.

Naša stranka se promovisala kao stranka budućnosti.

– Kad bi u Briselu pitali koja je stranka najkompetentnija za evropsku budućnost koja nas čeka, rekli bi vam da je to Naša stranka. To već govore, ne samo u EU, nego i naši oponenti. Mi smo snaga koja ne treba da viče, nego koja zna da radi – poručio je Edin Forto u ime NS.

Iz Socijalističke partije Srpske su poručivali da će podrškom domaćoj proizvodnji i lokalnim preduzetnicima graditi jaču zajednicu i stvarati nova radna mjesta, a Jelena Trivić je pak obećala slobodne ekonomske zone jer je zvanični podatak da je pokrivenost uvoza izvozom za banjalučku privredu na nivou od 35 %, i u poslednje tri godine u stalnom je padu, dok je republički prosjek oko 75 %  govori da je u strukturi privrede Banjaluke izvozna baza na jako niskom nivou….

Iva Raguž i deplasirana priča

I na kraju jedna lična opaska, možda ne najvažnija, ali ne nevažna: na velikom broju predizbornih skupova građanima su se obraćali predsjednici stranaka koji nisu kandidati – kao da ne vjeruju svojim ljudima iz baze ili sebe smatraju važnijim i uvjerljivijim. Šta će na lokalnom predizbornom skupu premijer ili  ministar s državnog ili entitetskog nivoa, predsjednik vijeća ministara ili slično? Kao garancija datih obećanja ili podrška s više glasova? Kao da prije svega zaboravljaju da im je sasvim različita izborna baza, a i način biranja, da nekima od njih nisu pomogle ni kompenzacijske liste, ali i da sudeći prema rezultatima rada na entitetskom i državnom nivou tek njima ne bi trebalo vjerovati.

Uz to je na predizbornim skupovima je bilo vrlo malo žena, uz Željku Cvijanović i Borjanu Krišto tek poneka kandidatkinja. Ovo zapažaju i Mediacentar i OSCE-ov ODHIR, ali to možda i nije loše ako se uzme u obzir, primerice, izjava Ive Raguž izabrane za načelnicu Čapljine koja je rekla da je “u današnje vrijeme zbilja deplasirano pričati o tome je li netko muškarac ili žena“.

Epilog

Pitanja na koja do narednih izbora treba tražiti odgovor mogla bi biti šta ovo govori o biračima/cama; da su uopšte zainteresovani za izbore i da li razumiju odgovornost lokalnih vlasti, ali i da li su mediji i društvene mreže birače navodili na pogrešan put jer mediji nisu propitivali i dekonstruisali, a na društvenim mrežama svakako svako može da piše šta hoće, krajnje neobjektivno ili propagandistički?

Ali, sudeći prema izjavi predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića  ko zna šta će biti. Naime, on je 13.11. 2024. godine, gostujući u Teleringu RTRS izjavio da se previše buke diže oko lokalnih izbora koji su beznačajni, da se “narod posvađa oko tamo nekog putića” i da bi lokalnu vlast trebalo organizovati kao u Rusiji – “ko osvoji vlast na opštim izborima neka svoje kadrove rasporedi u gubernije!”

S druge strane praksa pokazuje da obećanja data na izborima nisu obavezujuća za kandidate – prema analizi Istinomjera za 16 lokalnih zajednica u mandatu 2020-24 u posmatranim opštinama/općinama/gradovima je ispunjeno više od 6 do 74 posto  obećanja s tim da je ovo 74 procenat iz samo jedne dok je u većini posmatranih lokalnih zajednica to oko 30 posto.

Lokalni izbori u BiH za 2024. godinu su održani u 144 opština/općina/gradova i koštali su oko 20 miliona KM od čega su opštine/općine/gradovi obezbjedili  oko 7,5 miliona KM. Za učešće na izborima Centralna izborna komisija BiH je ovjerila 296 političkih subjekata među kojima je bilo 110 političkih partija, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata/kinja, 43 nezavisna kandidata/kinje nacionalnih manjina i 9 lista nezavisnih kandidata/kandidatkinja što je ukupno 26.089 kandidata/kinja za 3.200 vijećnika/ca ili odbornika/ca i 143 gradonačelnika/ce i načelnika/ce (gradonačelnik/ca Distrikta Brčko se bira u Skupštini Distrikta nakon izbora). Za ove izbore registrovano je 3.400.204 birača/ica od čega je njih 44.800 glasalo putem pošte ili u DKP-ima u kojima je bilo 14 biračkih mjesta, a ostali na 5.797 biračkih mjesta širom BiH. Cijeli proces je pratilo blizu 40.000 posmatrača od kojih su neki to radili  u ime 58 organizacija  domaćih i međunarodnih organizacija ili političkih subjekata, a do njih su bili pojedinci i pojedinke zainteresovani za izbore.

The post JOŠ MALO POSTIZBORNE ANALIZE: I evo kako smo bacili 20 miliona KM appeared first on Interview.ba.