U
ovom
najturbulentnijem
desetljeću
od
Drugog
svjetskog
rata,
a
još
nismo
stigli
ni
do
polovine,
imali
smo
niz
događaja
bez
presedana
u
geopolitičkom
smislu,
a
povratak
Donalda
Trumpa
na
čelo
Amerike
uistinu
se
tako
može
nazvati.
Početkom
desetljeća
bio
je
apsolutno
otpisan,
ismijan
zbog
stavova
o
pandemiji,
izvrgnut
ruglu
nakon
što
su
njegovi
pristaše
upali
u
Kongres,
osramoćen
zbog
raznih
optužnica,
a
onda
se
digao
iz
pepela
poput
Feniksa,
preživio
atentat
i
pokušaj
atentata
te
dobio
izbore,
piše Večernji
list.

Prijeti
gubitak
33
milijarde
dolara

Sve
to
govorimo
jer
će
ovaj
događaj
snažno
utjecati
na
Europu,
a
na
Bosnu
i
Hercegovinu
i
iz
njezina
kuta,
a
možda
još
snažnije
iz
kuta
Njemačke,
gdje
je
danas
oko
200
tisuća
radnika
podrijetlom
iz
BiH
koji
šalju
milijarde
maraka
svojima
ovdje.
Njemačku
bi,
prema
svemu
sudeći,
moglo
čekati
teško
razdoblje
ako
se
brzo
ne
osvijesti,
a
prema
najnovijim
događanjima,
neće,
no
krenut
ćemo
redom,
i
to
od
istraživanja
münchenskog
ekonomskog
instituta
Ifo.
Trumpove
najavljene
carine
na
uvoz
iz
drugih
dijelova
svijeta,
uključujući
Kinu
i
EU,
značajno
će
smanjiti
izvoz
Njemačke
u
SAD,
koji
je
za
ovu
zemlju
najvažnije
izvozno
tržište.
Prema
analizi
Ifa,
visoke
carine
i
ograničenja
međunarodne
trgovine
mogli
bi
Njemačku
godišnje
stajati
čak
33
milijarde
eura,
pri
čemu
bi
njemački
izvoz
u
SAD
mogao
pasti
za
15
posto,
dok
bi
izvoz
u
Kinu
zbog
neizravnih
učinaka
mogao
pasti
za
dodatnih
10%.
I
kako
to
nadomjestiti!?
Njemački
ekonomisti
upozoravaju
da
bi
te
mjere,
ako
se
provedu,
mogle
imati
ozbiljne
posljedice
na
radna
mjesta
i
gospodarski
rast
Njemačke.
Sada
idemo
dalje,
na
posljednji
događaj,
a
to
je
dodatna
destabilizacija
Njemačke
(ili
uvod
u
stabilizaciju
ako
pitate
naše
ljude
vani).

Pala
je
vlada
kancelara
Olafa
Scholza
nakon
što
je
on
odbio
predložene
mjere
partnera
u
vlasti,
poput
smanjenja
socijalnih
davanja,
ublažavanja
klimatskih
propisa
i
smanjenja
poreza
tvrtkama.
U
ovom
trenutku
događaj
je
dodatno
otežao
poziciju
Njemačke.
Što
čeka
radnike
iz
BiH
u
Njemačkoj,
koja
nam
je
više
od
pola
stoljeća,
uz
Hrvatsku,
glavno
odredište
za
život
i
rad.
Prema
procjenama,
u
Njemačkoj
živi
i
radi
oko
200.000
radnika
iz
BiH.
U
Njemačkoj
im
nikad
nije
bilo
lako.
Rad
od
jutra
do
sutra
je
činjenica
i
nekad
i
danas,
međutim,
nezadovoljstvo
je
danas
veće
nego
ikad.
Netko
je
dobro
primijetio
da
dio
tog
nezadovoljstva,
i
to
ne
samo
naših
ljudi
vani
već
i
Nijemaca
koji
su
tu
od
postanka,
proizlazi
i
iz
osjećaja
da
rade
kako
bi
financirali
sustav
socijalne
pomoći
koji
u
velikoj
mjeri
koristi
novopridošlim
migrantima.
Prema
trenutačnim
njemačkim
socijalnim
propisima,
socijalna
naknada
za
nezaposlenog
migranta
može
iznositi
i
do
450
eura
mjesečno
za
pojedinca,
uz
dodatne
iznose
za
članove
obitelji,
kao
i
subvencije
za
stanarinu
i
zdravstveno
osiguranje.

Marko
koji
trenutačno
živi
u
Berlinu
otkriva
da
sve
više
radnika
iz
BiH
razmatra
povratak
u
domovinu.
–
Radim
ovdje
već
pet
godina
i
u
početku
je
bilo
dobro.
Međutim,
sve
više
osjećam
da
moj
rad
ide
u
korist
sustavu
koji
ne
pomaže
radnicima,
nego
financira
ljude
koji
i
ne
rade,
a
primaju
naknade.
Sve
više
nas
razmišlja
o
povratku
jer
ni
Njemačka
više
nije
kao
što
je
bila.

Prije
je
bila
sigurna
i
stabilna,
sada
je
kaotičnija
i
nesigurnija.
Tome,
iskreno,
doprinosi
i
“woke”
agenda
koja
uči
našu
djecu
nekim
nelogičnim
stvarima,
da
ne
iskoristim
neku
grublju
riječ
–
priča
nam
sugovornik.
Nezadovoljstvo,
čini
se,
raste
svakim
novim
danom,
a
sve
spomenuto,
kao
i
činjenica
da
je
u
zemlji
oko
1,2
milijuna
ilegalnih
migranata,
itekako
tome
pomažu
jer
je
opterećen
sustav
socijalne
skrbi,
troškovi
koje
država
troši
na
socijalu
rekordni
su,
kriminal
i
nesigurnost
rastu.

EU
mora
ojačati

Prema
riječima
Lisandre
Flach,
direktorice
Ifo
centra
za
međunarodne
ekonomske
odnose,
Njemačka
i
EU
moraju
ojačati
svoju
poziciju
kako
bi
se
nosili
s
očekivanim
ekonomskim
promjenama.
Preporučuje
se
veća
integracija
EU-a
na
području
tržišta
usluga
i
vjerodostojan
odgovor
na
događaje
u
svijetu.
Njemačka
mora
pokazati
zašto
je
najjača
europska
sila.