STRANAČKO-TAJKUNSKA AKCIJA U DISTRIKTU: Zemljište za sedam maraka za Izetbegovićevog zeta
Osim Berberovića, ranije su zemljište na ovoj lokaciji kuda treba da prolazi trasa budućeg autoputa Sarajevo-Beograd po još bagatelnijim cijenama kupile dvije kompanije, firma Studen, u vlasništvu Ilije Studena, prijatelja i partnera Nikole Špirića, te HEZZ Aluminijum iz Tuzle, vlasnika Azmira Husića, nekadašnjeg vlasnika Tuzla Cityja i sadašnjeg direktora FK Sloboda, inače člana SDA bliskog Bakiru Izetbegoviću. Svima njima Brčko Distrikt je „bankomat“, a specijalna pogodba – bingo dobitak
Mirsad Berberović, zvani Cober, poznatiji kao zet predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, u novoj industrijskoj zoni u Brčko Distriktu BiH kupio je zemljište po bagatelnoj cijeni.
Krajem januara ove godine, odbornici Skupštine Brčko Distrikta BiH omogućili su prodaju državnog zemljišta firmi BIHEXO d.o.o. Sarajevo, u Berberovićevom vlasništvu, putem specijalne pogodbe i pod određenim uslovima, piše Valter.
Zemljište je locirano u takozvanoj novoj industrijskoj zoni, na mjestu bivše američke vojne baze McGovern. Ono što je značajno jeste da upravo na tom mjestu prolazi linija razgraničenja propisana arbitražnom odlukom.
Zarada s nekoliko nula
Valter saznaje da je u pitanju 10 dunuma zemlje, koje je Berberović kupio za približno sedam KM po kvadratnom metru. U posjedu smo i zemljišno-knjižnog (ZK) izvatka na kojem je Berberovićeva parcela pod rednim brojem 350, sa oznakom nekretnine 476/22.
Podsjećamo, osim Berberovića ranije su zemljište na ovoj lokaciji po još bagatelnijim cijenama kupile još dvije kompanije, firma Studen, u vlasništvu Ilije Studena, prijatelja i partnera Nikole Špirića, te HEZZ Aluminijum iz Tuzle, vlasnika Azmira Husića, nekadašnjeg vlasnika Tuzla Cityja i sadašnjeg direktora FK Sloboda, inače člana SDA bliskog Bakiru Izetbegoviću. Svima njima Brčko Distrikt je, blago rečeno, „bankomat“, a specijalna pogodba – bingo dobitak.
Za cijeli posao bitno je znati pozadinu – a u pozadini je trasa budućeg autoputa Sarajevo-Beograd koja treba da prolazi upravo preko ovih parcela. Tek možemo da pretpostavimo za koliko će nula narasti cijena kupljenom komadu zemljišta nakon što trasa bude usvojena, a država bude primorana da otkupi zemljište po znatno višim cijenama kako bi omogućila izgradnju dijela autoputa. Školski primjer klijentelizma i pogodovanja.
Inače, iz kompanije BIHEXO d.o.o u opisu ističu da su bh. privatna kompanija sa višedecenijskom tradicijom u oblasti vodovodne i plinske infrastrukture i da „zauzimaju zapaženu poziciju na tržištu BiH i u regionu“. Moto kompanije, kako ističu, je modernizacija vodovodnih i gasnih sistema u zemlji. Naš izvor navodi da je Berberović još lani u Brčko Distriktu dobio projekat za nabavku cijevi za cijevovod, vrijedan oko 12 miliona KM.
U Distriktu kriju informacije
Sada je u obrazloženju prijedloga Odluke o utvrđivanju „javnog interesa“ za raspolaganje Mirsada Berberovića javnom imovinom u Distriktru navedeno kako je preduzeće BIHEXO 17. aprila 2024.„uputilo zahtjev gradonačelniku Brčko distrikta BiH i Uredu za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta, broj: 30-000078/24, a kojim traže da im se putem specijalne pogodbe dodijeli dio parcele broj 476/6, K.O. Brod u površini od cca. 10.340 m 2, radi investiranja u izgradnju objekta logističko-distributivnog centra.”
Berberović tražio – funkcioneri Brčko Distrikta izašli u susret.
Kada je pak riječ o kompaniji Studen, poznata je kao jedna od onih koju je država oslobađala uvoznih dažbina još od 2008., upravo u vrijeme kada je Nikola Špirić u mandatu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH prvi put oslobodio uvoznih dadžbina firmu StudenAgrana. Nekoliko mjeseci kasnije, te 2008., prema navodima medija, na Špirićevom računu u Reiffeisen banci, čiji je direktor u to vrijeme bio Slavko Studen, brat Ilije Studena, leglo je oko 400.000 eura. Godinama poslije Špirić je i kod drugih predsjedavajućih Vijeća ministara ovu firmu držao „pod kontrolom“. U pitanju je na desetine miliona KM, a Tužilaštvo BiH više od decenije „prikuplja“ podatke u ovom predmetu.
Vrijedi podsjetiti i da je još krajem 2021. bivši gradonačelnik Brčko distrikta Esed Kadrić potpisao s predstavnicima Husićeve kompanije HEZZ Aluminijum ugovor na osnovu specijalne pogodbe o raspolaganju javnom imovinom, zasnovan na poslovnoj inicijativi ove kompanije.
Valter je još prije više od mjesec poslao upite na nekoliko adresa u institucijama Brčko Distrikta, a uz ostalo zanimalo nas je po kojoj je zakonskoj regulativi Skupština Brčko Distrikta BiH usvojila Odluku da putem specijalne pogodbe i pod određenim uslovima proda državno zemljište, na osnovu kojih argumenata je donesena ova odluka s obzirom da se zemljište nalazi u takozvanoj novoj industrijskoj zoni, na mjestu bivše američke vojne baze McGovern, a također smo pitali i zašto je ova prodaja uvrštena kao specijalna ponuda.
Grupu pitanja smo proslijedili gradonačelniku Brčkog Siniši Miliću, predsjedniku i dopredsjedniku Skupštine BD BiH Damiru Bulčeviću i Ivi Filipoviću, te upravnom inspektoratu. U našu redakciju stigla su dva odgovora, bolje rečeno pokušaja odgovora.
– Želimo Vas informisati da smo vaš mail proslijedili Kancelariji za upravljanje javnom imovinom i Odjelu za prostorno planiranje, jer od njih možete dobiti relevantne odgovore – navedeno je u odgovoru sekretarke predsjednika i dopredsjednika Skupštine Brčko Distrikta Jasminke Ibrahimović.
Iz kancelarije gdje su „pitanja proslijeđena“ nisu odgovorili.
„Članom 23. stav (6) navedenog Zakona propisano je da se zahtjevom za pristup informacijama ne smatra: davanje mišljenja, obavještenja ili uputa vezano za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obaveze, izrada analiza ili tumačenje nekih propisa, kao ni stvaranje nove informacije. Iz Vašeg zahtjeva jasno proizilazi da informacije koje tražite Vašim zahtjevom za pristup informacijama ne predstavljaju informaciju shodno navedenoj odredbi Zakona, s obzirom da je potrebno iste posebno izraditi, odnosno sačiniti nove informacije, jer iste kao takve ne postoje“.
Očito je da u institucijama Brčko distrikta BiH, gdje prodaja državnog zemljišta po modelu „specijalne pogodbe“ predstavlja javni interes, ne postoji nikakva obaveza prema javnosti da se, čak ni u skladu sa jasno propisanim zakonom, odgovori na pitanja od javnog interesa o ovoj ponovljenoj stranačko-tajkunskoj akciji. Pogotovo kada se javno državno zemljište proda privatnim firmama po sramno niskim cijenama, čijom će kasnijom (pre)prodajom državi ove kompanije zaraditi ogroman novac.
The post STRANAČKO-TAJKUNSKA AKCIJA U DISTRIKTU: Zemljište za sedam maraka za Izetbegovićevog zeta appeared first on Interview.ba.