GRAČANICA –  Širbegović Inženjering, smješten u Gračanici, četvrta je građevinska firma po veličini u BiH, odmah nakon „Euroasfalta“, „Integral Inženjeringa“ i „Heringa“ iz Širokog Brijega. Prema riječima vlasnika ove kompanije Faruka Širbegovića, oni prednjače u komercijalnoj gradnji, odnosno u izgradnji poslovnih objekata, fabrika i svega što nije stanogradnja ili infrastruktura.

U podcastu „Nikad u minusu“, Širbegović se prisjeća početaka kompanije, najvećih izazova sa kojima su se susretali, svjetske ekonomske krize 2008. godine, kao i odlaska stotina radnika u Libiju i njihovog povratka u prve dane rata 2011. godine.

Podcast će biti dostupan sutra na YouTube kanalu CAPITAL–a u 19h.

„I ja sam pročitao da smo četvrta kompanija u BiH. Koliko znam, ispred nas su firme koje se bave izgradnjom autoputeva i državnim projektima. Mi nismo u tom sektoru. Mi smo u komercijalnom sektoru“, kaže Širbegović.

Pad broja zaposlenih i ekonomski izazovi

Na vrhuncu, ova kompanija zapošljavala je 1.200 radnika, dok ih danas ima duplo manje. Svjetska ekonomska kriza 2008. godine značajno je uticala na obim posla, zbog čega su se odlučili za odlazak u Libiju, gdje su radili do 2011. godine, sve do pada Gadafija.

„Sjećam se 17. februara 2011. godine kada je krenulo u Bengaziju. U ponedjeljak sam donio odluku da ćemo krenuti u evakuaciju. Imali smo sreće da je jedan dio ljudi bio na odmoru. Evakuacija je završena u četvrtak. To je koštalo mnogo novca jer su svi naši zaposleni imali po četiri avionske karte. Najveći problem je bio da uđu u avion, aerodrom je bio okupiran, bilo je 150.000 – 200.000 ljudi na aerodromu“, prisjeća se Širbegović.

Po povratku u BiH, dio radnika dobija otkaze uz ponudu da preuzmu dijelove kompanije i pokrenu vlastite poslove. Samo je sektor koji se bavio proizvodnjom stolarije prihvatio ovaj prijedlog, a i danas uspješno posluje.

„Širbegović Inženjering“ danas gradi u regiji, ali i u zapadnoj Evropi. Cijena rada ostaje komparativna prednost za firme iz BiH. Neki od njihovih partnera u BiH su vodeće kompanije, uključujući „Bingo“, za kojeg su do sada izgradili više od 50 objekata. Takođe, radili su na projektima u Gračanici, gdje su završili objekat od 30.000 kvadrata, a klijent im je i „Violeta“. Pored toga, imaju dugoročnu saradnju sa firmom „Strabag“, u kojoj dijele projekte u Austriji, Srbiji i Hrvatskoj.

Fiksni doprinosi i minimalna plata

Širbegović se osvrnuo i na odluku Vlade FBiH da poveća minimalnu platu na 1.000 KM. On navodi da to za njegovu kompaniju nije problem, ali da su manje firme pogođene ovakvim odlukama. Ipak, smatra da su doprinosi previsoki i da bi to trebalo riješiti.

Njegov prijedlog je da za svaku stručnu spremu budu fiksni doprinosi i da na primjer iznose 800 KM.

„Tako bi doprinosi zavisili od stručne spreme, od NK radnika do doktora nauka. Međutim, plata ne bi bila limitirana. Dakle, fiksni doprinos 800 KM, a vi biste radniku mogli dati tri, četiri, pa i pet hiljada KM, koliko on vrijedi na tržištu“, kaže Širbegović.

Širbegović takođe kritikuje odnos donosioca odluka prema pitanjima privrede, naglašavajući da veliki broj ljudi koji rade na donošenju zakonskih rješenja nemaju radnog staža u privatnom sektoru.

„Mislim da imamo problem jer veliki broj ljudi koji rade na donošenju zakona nisu imali iskustva u realnom sektoru. Pogledajte ko je to u Vladi FBiH, ko je u Parlamentu. To su ljudi koji su cijeli život bili na političkim funkcijama i nemaju ili imaju malo iskustva u realnom sektoru“, kaže Širbegović.

Neefikasna administracija i prekomjeran broj zaposlenih

On smatra da je fokus Vlade previše na naplati poreza i trošenju, dok ne obraća dovoljno pažnje na racionalnost i kvalitet usluga koje pruža država. Takođe, ističe da imamo preglomaznu administraciju i prekomjeran broj zaposlenih.

„Jednom su pitali Papu, koliko ljudi radi u Vatikanu, a on je odgovorio: ‘Otprilike pola’. Ja mislim da je u BiH nešto slabiji procenat, možda 30 odsto radi, a 70 odsto ne radi. Mislim da imamo jednu neefikasnu i skupu administraciju koja treba mnogo para. A odakle će taj novac doći? Iz realnog sektora. Radnici iz realnog sektora trpe jer poslodavci moraju da daju više državi, umjesto da daju radnicima“, zaključuje Širbegović.

Cijeli razgovor sa Farukom Širbegovićem možete pogledati sutra od 19 h na YouTube kanalu CAPITAL-a.

Serijal pratite na:
• Portal: https://capital.ba/
• YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=fbHVvJZApIo
• Facebook: https://www.facebook.com/capital.ba/
• Instagram: https://www.instagram.com/capital.ba/

The post Širbegović: Privreda daje novac državi umjesto radnicima appeared first on Capital.ba – Informacija je capital.