Njemački demokršćani i socijaldemokrati pregovaraju o formiranju nove vlade, a jedna od ključnih odredbi potencijalnog koalicijskog sporazuma u dijelu koji se odnosi na migracije je smanjenje broja radnika u Njemačkoj sa zapadnog Balkana, pišu Nezavisne.

Naime, sadašnje odredbe, koje su uvedene 2016. godine, dopuštale su legalan dolazak niskokvalificiranih radnika iz BiH, Srbije, Albanije, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije, a kvota je, nakon višegodišnje uspješne provedbe programa, ograničena na 50.000 radnika.

Novim koalicijskim sporazumom predviđeno je prepoloviti taj broj i omogućiti dolazak 25.000 radnika godišnje.

Ova mjera ima za cilj kontrolirati imigraciju i ublažiti pritisak na domaće tržište rada.

Međutim, postoji zabrinutost da bi takvo smanjenje moglo pogoršati nedostatak vještina u određenim sektorima, a bilo je otpora i kritika ovih planova unutar poslovne zajednice. Poslovna udruženja, posebice iz sektora građevinarstva, skrbi i ugostiteljstva, upozoravaju da bi ovakvi rezovi mogli dodatno pogoršati postojeći nedostatak kvalificiranih radnika.

Holger Schwaneke, direktor Središnjeg udruženja njemačkih obrtnika (ZDH), rekao je za Frankfurter Allgemeine Zeitung da bi smanjenje kvote radnika sa Zapadnog Balkana dodatno pogoršalo nedostatak kvalificiranih radnika u obrtničkom sektoru.

Najvažnija odredba ovog pravila je da svaki nekvalificirani radnik koji nema diplomu ili ne posjeduje posebnu vještinu za koju se može dobiti “plava karta”, odnosno povlaštena imigracija, može otići u Njemačku i tražiti posao.

Ako nađe posao, potrebna je samo potvrda poslodavca da mu je taj radnik potreban, kao i formalna potvrda da se za to mjesto nije javio nijedan njemački ili EU radnik.

S tim dokumentima može otići u njemački konzularni odjel za vize u svojoj zemlji i zatražiti radnu dozvolu za rad u Njemačkoj.

Nova koalicija, pritisnuta nezadovoljstvom javnosti nekontroliranim migracijama, namjerava poduzeti nekoliko mjera kako bi smanjila pritisak na njemački migracijski sustav, a jedna od predloženih mjera je pravilo za zapadni Balkan.

Rasprava o planiranim rezovima se nastavlja, a različite interesne skupine izražavaju zabrinutost i ukazuju na moguće negativne posljedice za njemačko tržište rada. Osim poslodavaca, nezadovoljni su i sindikati koji smatraju da su se radnici sa Zapadnog Balkana pokazali kao dobri radnici i doprinijeli njemačkom gospodarstvu.

Jasmin Fahimi, predsjednik Saveza njemačkih sindikata, rekao je da su radnici iz naše regije doprinijeli stabilnosti njemačkog tržišta rada.

Neki političari iz Zelenih i FDP-a također su izrazili zabrinutost i pozvali na diferencirano gledanje na situaciju.

Pregovori o formiranju nove koalicije još traju i još nema konačne odluke o ovoj odredbi.

I sami radnici sa Zapadnog Balkana sve se češće odlučuju na povratak kući, žaleći se na značajno povećanje troškova života.

Električar iz Banje Luke, koji se vratio iz Bavarske, kaže da je stan u Münchenu platio 1.100 eura i da je, kada se zbroje svi troškovi, izračunao da bi u svojoj struci u BiH mogao zaraditi više.

Osim toga, tu sam u svojoj kući, sa svojom obitelji. Tamo su bolji uvjeti rada i plaće, ali su troškovi u posljednje dvije godine porasli, kazao je za Nezavisne.