ONI SU NA SVOJOJ KOŽI OSJETILI PRITISKE I POZIV NA LINČ: Ima li slobode medija u BiH?
Garantovanje slobode izražavanja i medija je ključni prioritet za evropski put BiH. Siniša Vukelić: Smetamo im. Milorad Dodik je rekao da narod treba da nam sudi. Sanja Vasković: Nije prijatan osjećaj
Piše: Mirna DUHAČEK
– Predsjednik RS-a pozivao je na linč novinara, pozivao je narod da uzme pravdu u svoje ruke – kazao je za Fokus Siniša Vukelić, glavni urednik portala Capital.ba.
Ovaj portal, već 17 godina poznat po istraživačkim tekstovima i kritici vlasti, pod stalnim je pritiscima – od prijetnji do inspekcija i tužbi.
I nažalost, jedan je od primjera koji govore o eklatantnom ugrožavanju slobode medija u Bosni i Hercegovini.
Garantovanje slobode izražavanja i medija je ključni prioritet za evropski put BiH, a poštovanje osnovnih sloboda je ključni element u procesu pridruživanja EU.
No, nasuprot tome, u svojim istupima, predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik u više navrata je javno prozivao medije – osim što je nekoliko puta prijetio Vukeliću i Capitalu, na meti su se našli i Buka, BN televizija, kao i Srpskainfo.
– Rekao je da narod treba da nam sudi. To je direktan poziv na linč – naglašava Vukelić.
EU zabrinuta
U 2024. godini Bosna i Hercegovina je nastavila da se suočava s ozbiljnim izazovima u oblasti ljudskih prava i demokratije. Sloboda medija i izražavanja ostaju ugrožene, a novinari i civilno društvo idalje su izloženi pritiscima.
Ovo su neki od zaključaka iznesenih o BiH u Izvještaju Evropske unije o ljudskim pravima za 2024. godinu
koji je objavljen 23. maja 2025. godine.
U Izvještaju su posebno akcentirani politički pritisak, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, koji su često žrtve fizičkih i verbalnih napada. Također, navodi se, adekvatne institucionalne reakcije redovno izostaju.
Najveći pritisci na slobodu medija i izražavanja bilježe se u entitetu RS, gdje vlasti kontinuirano donose zakone koji ozbiljno ugrožavaju rad novinara i civilnog društva. Posebnu zabrinutost izazivaju izmjene Krivičnog zakonika RS kojima je kriminalizirana kleveta 2023. godine, kao i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznat kao “zakon o stranim agentima” koji je usvojen u februaru 2025. godine, a Ustavni sud BiH ga je stavio van snage u maju iste godine.
– Krivične sankcije za klevetu u tom entitetu idalje imaju zastrašujući efekat – dodaje se u Izvještaju EU za 2024. godinu.
Ogromna operacija
Biti novinar danas u BiH nije cijenjen, siguran i plaćen posao. Štaviše.
– Situacija je izuzetno teška od rata na ovamo – govori nam Siniša Vukelić.
On dodaje da ni pored svih pritisaka, otvorenih prijetnji, SLAPP tužbi, etiketiranja i pokušaja ucjenjivanja, redakcija Capitala neće pokleknuti.
– Smatramo da radimo ispravnu stvar – dodaje Vukelić.
Kaže da ne bi htjeli razočarati ni svoje posjetioce, ali ni vlast u RS-u.
– Iako ima vrlo malo medija i nevladinih organizacija u RS-u, sve zajedno mogu se nabrojati na prste dvije ruke, očigledno da smo ljudima u vlasti veoma važni. Toliko im smetamo da su stavili kompletnu službu u pogon kako bi usvojili te zakone, pokrenuli javne rasprave, pored protivljenja i međunarodne i domaće javnosti. Ogromna operacija za tako mali broj medija. Iskreno, imponuje nam – kaže Vukelić.
Poreske kontrole – novi oblik pritiska
Nakon brojnih prijetnji i poziva na linč, na red su došle i poreske kontrole. Sve kako bi se “utišali” malobrojni nezavisni mediji. Capital.ba je bio prvi na meti.
– Ono što mi stalno govorimo je da svaki NVO, svaki medij, uvijek imaju otvorena vrata za poreske kontrole i bilo koje druge kontrole koje stoje na raspolaganju izvršnoj vlasti. Mi se zalažemo za transparentnost svih institucija i moramo biti primjer toga. Upravo činjenica što uvijek mogu da dođu demantuje argument zbog kojeg vlast uspostavlja poseban registar nevladinih. Poreska uprava, UIOBiH, inspektorat imaju sve podatke o nama – mi ne radimo ništa s gotovinom, imaju uvid u naše poslovne račune, vide kad plaćamo poreze, doprinose – navodi Vukelić apsurdnosti usvajanja „zakona o stranim agentima”.
Alat za gušenje slobodnih medija
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić ocjenjuje da je ovaj zakon od samog početka bio osmišljen kao alat za gušenje slobodnih medija i nevladinog sektora kao ključnog faktora u kontroli vlasti, sve sa idejom da se javnost ne informiše o načinu trošenja javnih sredstava i sumnjama u koruptivne radnje svih nivoa vlasti.
– Odluka Ustavnog suda BiH u pogledu ovog zakona predstavlja svojevrsnu potvrdu navedenih stavova – kaže Jokić za Fokus.
S obzirom da je ovaj zakon odlukom Ustavnog suda BiH prvo bio suspendovan do konačne odluke, a onda konačnom odlukom o meritumu proglašen neustavnim i definitivno stavljen van snage, Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija se ne bi smio primjenjivati.
– Prema informacijama kojima raspolažemo, ova odluka se poštuje – potvrđuje banjalučki advokat.
On vjeruje da će se sada vlast ponašati na način da će prijetiti primjenom zakona, ali da do primjene neće doći.
Prijetnje, tužbe, diskreditacije
Sanja Vasković, glavna urednica portala Spin Info iz Istočnog Sarajeva, kaže nam da se sužava prostor slobodnog novinarstva te da izvještavati o kriminalu i korupciju u današnjem vremenu i društvu, koje je spomenute stvari normalizovalo kao dio sistema vrijednosti, uopšte nije lako.
– Indeks slobode medija Reportera bez granica pokazuje da je naša država opet nazadovala – konstatuje Vasković.
Ona smatra da lepeza pritisaka i načina zastrašivanja postaje sve raznolikija. Kaže da su nekada otvorene prijetnje prerasle u latentne pokušaje diskreditovanja i etiketiranja.
Vasković je na svojoj koži osjetila pritiske i prijetnje zbog tekstova koje je objavio Spin Info. Naime, jedna je od novinarki protiv koje je podnesena krivična prijava zbog klevete nakon izmjene Krivičnog zakonika RS.
Prijavu protiv nje podnio je vlasnik firme “Mraz” Mladen Kovačević, o čijem poslovanju je portal Spin Info pisao.
– Nije prijatan osjećaj pročitati da ste osumnjičeni za krivično djelo samo zbog toga što svakodnevno pišete o onima koji su dio sistema kriminala i korupcije. Umjesto da sam ja prijavila gospodina Kovačevića zbog uznemiravanja, s obzirom da me dva puta zvao nakon objavljivanja teksta i pokušao uticati na moj rad i način na koji ću pisati o njemu, gospodin je prijavio mene za klevetu – dodaje.
Kaže da još uvijek nije zvanično obaviještena šta je s istragom, ali nada se da će nadležno tužilaštvo odbaciti ovu prijavu.
Prijave zbog klevete i autocenzura
Od kada je u RS kriminalizovana kleveta do danas podneseno je stotinu i nešto prijava zbog klevete, kaže nam Vukelić.
– Među njima ima nekoliko novinara i aktivista, ali zapravo ne može se doći do tačnog podatka o kojem je broju riječ, jer tužilaštva ne vode odvojeno ili kažu da ne vode odvojeno statistiku jesu li to krivične prijave protiv novinara ili protiv građana – podvlači Vukelić i dodaje da je možda i protiv njega podneseno krivičnih prijava, ali da ga tužilaštvo o tome ne mora obavijestiti ako se odluči da takvu prijavu odbaci.
Konstatuje da su, nažalost, oba ova zakona ostvarila rezultat koji je vlast htjela postići.
– Porastao je nivo autocenzure u medijima. Vidimo sve više naslova: ‘Pogledajte kako majmun vozi skejt’ ili ‘Kakvo nas vrijeme očekuje’ ili ‘Koje je sjeme najbolje za proljetnu sjetvu paradajza’. Novinari su pod konstantnim pritiskom – ovaj posao je izuzetno stresan, malo plaćen, dugo se radi i onda imate još i neosnovane tužbe i optužbe. Vlast je ubacila metak u cijev i okrenula pištolj prema nama. Kad će biti ispaljen, to još uvijek ne znamo – kaže Vukelić.
S njim je saglasan i advokat Jokić. Kaže da se rekriminalizacijom klevete postigao cilj – pojedini mediji i novinari su svjesno ili nesvjesno pribjegli autocenzuri.
– Redakcije koje još rade istim intenzitetom su pod većim stresom i pritiskom te je jasno da im je ova rekriminalizacija značajno otežala poslovanje. Sve ovo dokaz je da se medijske slobode sve više narušavaju i napadaju iz pozicije zakonodavne vlasti. Ovo se može opisati i kao opšti rat izvršne i zakonodavne vlasti protiv medijskih sloboda, koji vlasti polako dobijaju – pesimističan je Jokić.
Situacija u FBiH bolja, barem na papiru
Ukoliko poredimo stanje medija u RS i Federaciji, sigurno možemo reći da je situacija u FBiH, barem na papiru, mnogo bolja, ocjenjuje glavni urednik portala Tačno.net Predrag Blagovčanin.
– Svakako, zakoni u oblasti klevete te stranih agenata u RS-u indirektno se reflektiraju i na medije registrovane u Federaciji BiH jer se za razliku od političara, novinari moraju odazvati na pozive nadležnih sudova kako u Sarajevu tako i u Banjaluci– napominje Blagovčanin.
Međutim, dodaje, bez obzira na sporne zakone, situacija u nezavisnim medijima je dodatno usložnjena načinima finansiranja, izostankom marketinga, uticajima i pritiscima na uređivačke politike, finansijskim pritiscima kroz niz neosnovanih sudskih procesa kao i generalno veoma niskim platama u novinarskoj branši.
Blagovčanin podvlači da je od velike važnosti da institucije konačno naprave iskorak i donesu jedinstveni zakon o elektronskim medijima kojim bi se regulisalo niz pitanja, poput transparentnog vlasništva medija, sankcija za medije koji šire lažne vijesti sa posljedicama na javni red i mir te drugih aspekata zakonskog uređenja rada medija.
Prije godinu dana mediji su pisali o tome kako je Ministarstvo unutrašnjih poslova KS sačinjavalo Nacrt zakona o prekršajima koji je imao sporne odredbe po pitanju tretiranja interneta, a čime je zadirao i u polje slobode medija.
– MUPKS definitivno nije institucija koja bi se trebala na bilo koji način baviti medijima – kaže Blagovčanin.
Uprkos svemu, nekolicina hrabrih novinara i urednika nastavlja rad uz rizik, pritiske i prijetnje, vjerujući u važnost slobodnog i odgovornog novinarstva. Njihova borba i ustrajnost potvrđuju da novinarstvo u BiH nije samo profesija nego i oblik otpora protiv sve jačeg političkog ugnjetavanja i pokušaja gušenja slobode izražavanja.
– Radim ovaj posao zato što mislim da se vrijedi boriti za bolje društvo, koliko god to zvučalo kao floskula. Ako prestanete pisati i podlegnete pritiscima, to znači da su oni kojima je to cilj uspjeli – zaključuje Vasković.
The post ONI SU NA SVOJOJ KOŽI OSJETILI PRITISKE I POZIV NA LINČ: Ima li slobode medija u BiH? appeared first on Interview.ba.