Rad ‘na crno’ u Njemačkoj djeluje kao dobro rješenje, ali može skupo stajati
Radnici iz BiH od 1. lipnja 2024. godine lakše dolaze do posla u Njemačkoj zahvaljujući novom pravilu koje omogućava prijavljivanje za karticu mogućnosti. Ova kartica, namijenjena radnicima iz zemalja koje nisu članice EU-a, omogućava boravak u Njemačkoj do godinu dana radi traženja posla. To je novi instrument koji olakšava radnicima iz zemalja izvan EU-a dobivanje boravišne dozvole u Njemačkoj. Kartica omogućava boravak u Njemačkoj do 12 mjeseci kako bi se pronašlo adekvatno zaposlenje. Za nju se mogu prijaviti radnici iz zemalja koje nisu članice EU-a, uključujući i one iz BiH. Nažalost, još je uvijek veliki broj građana BiH koji na regularan način ne mogu doći do posla u “obećanoj zemlji”.
Podijelio iskustvo
Svi problemi i neugodnosti rada “na crno”, kao i neplaćanja za obavljene poslove, mogu se vidjeti u statusu na Facebook grupi “Balkanci u Njemačkoj”. “Ljudi, moram podijeliti svoje iskustvo, možda nekome pomogne. Kad sam došao u Njemačku, nisam imao papire ni ugovor, a trebao mi je novac da preživim. Pristao sam raditi ‘na crno’ kod jednog ‘našeg čovjeka’, u građevini. Dogovorili smo se 12 eura po satu, smjene po 10 – 12 sati. Prvi mjesec sve je bilo u redu, dao mi je dio novca u gotovini, ali onda je počeo odgađati. Drugi mjesec mi je rekao: ‘Sad će biti, samo čekam uplatu od gazde’. Treći mjesec – ništa. Radio sam tri mjeseca, polomio se od posla, a on mi je na kraju isplatio samo 500 eura i rekao: ‘Što ćeš, nemaš ugovor, kome ćeš se žaliti?’”, stoji u jednoj objavi. “Da stvar bude gora, jednom sam pao s ljestava i ozlijedio nogu. Nisam mogao ni liječniku jer sam se bojao da ne otkriju da radim ‘na crno’. Ležao sam tjednima, bez ikakvih prihoda, bez bolovanja, bez osiguranja. Onaj ‘naš čovjek’ mi se više nikad nije javio. Zato vas molim – nemojte pristajati na rad ‘na crno’, koliko god bilo teško. Na kraju ostanete bez novca, bez papira, bez zdravlja i bez ikoga da vam pomogne. Je li još netko imao takvo iskustvo? I što ste radili kad vas ‘naši’ prevare na takav način?”, upitao se u objavi u Facebook grupi “Balkanci u Njemačkoj”. Objava je potaknula dosta komentara. “Posao ‘na crno’ u Njemačkoj (i šire u EU) je kao igranje ruskog ruleta s papirologijom. Može proći kao ‘ništa se nije dogodilo’, ali, ako vas uhvate, posljedice nisu sitne. Rad ‘na crno’ mnoNemate gima djeluje kao zgodno rješenje: brzo se dogovorite, odmah radite, novac na ruke, bez birokracije i poreza. Ali svaka ta ‘ušteda’ dolazi s cijenom – i to ne malom. To nije samo situacija ‘radim bez prijave’. Posao ‘na crno’ znači bilo kakav rad koji nije prijavljen poreznoj i socijalnoj službi. Čak i ako ste na papiru prijavljeni na pola radnog vremena, a zapravo radite puno – to spada u istu kategoriju. Evo realnosti: Možete platiti do 5000 € ako vas uhvate. Bez osiguranja ste ako se dogodi ozljeda na poslu. Svi troškovi idu na vaša leđa. staža – godine provedene u radu ‘na crno’ ne ulaze u mirovinu. Problemi sa socijalom – ako primate pomoć, a radite ‘na crno’, ne samo da gubite pravo na nju nego morate i vratiti novac”, jedan je od komentara.
Rast ‘sive ekonomije’
Njemačko gospodarstvo godinama bilježi pad, a ni za 2025. se ne očekuje veći rast – predviđa se tek mali plus. Istodobno, cvjeta rad “na crno” i druge gospodarske aktivnosti u sjeni, koje nisu prijavljene. No, što se zapravo krije iza činjenice da je udio “sive ekonomije” u ukupnom gospodarskom učinku Njemačke porastao za više od jedanaest posto u samo jednoj godini? U 2024. udio tzv. sive ekonomije iznosio je 482 milijarde eura, što je najviša razina u posljednjih deset godina i premašuje čak i savezni proračun. Za 2025. ekonomist Friedrich Schneider sa Sveučilišta u Linzu predviđa daljnji porast – na 511 milijardi eura, što bi predstavljalo novo povećanje od 6,1 posto. Schneider se već više od 40 godina bavi ovim fenomenom.
Objava Rad ‘na crno’ u Njemačkoj djeluje kao dobro rješenje, ali može skupo stajati pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.