Kako prepoznati ambroziju i zašto ju je važno uništavati!
S ljetom dolazi i sezona alergija, a jedan od najpoznatijih izazivača alergije je ambrozija.
Ova biljka proizvodi pelud u velikim količinama koji je jedan od najjačih poznatih alergena.
Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma.
Ambrozija je rasprostranjena i u Hercegovini, a stoga nadležne službe redovno svake godine apeliraju na poljoprivrednike kao i vlasnike odnosno korisnike voćnjaka, vrtova i sličnih površina da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegova cvatnja.
Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cijele biljke zajedno s korijenom. Na većim površinama preporuča se košnja biljaka tik iznad tla (do 5 cm od zemlje), a što je poželjno uraditi prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo širenje peluda i stvaranje sjemena.
Da bi znali prepoznati ambroziju, potrebno je znati nekoliko detalja o njezinim karakteristikama.
Riječ je o biljci koja naraste i do 3 metra u visinu. Ima vretenast korijen. Stablo je uspravno, razgranato, posuto grubim dlačicama. Listovi su jajolikog oblika, dužine 5-10 cm, nasuprotno raspoređeni, razdijeljeni u uske režnjeve i posuti gustim dlačicama. Cvjetovi su žućkasti, glavičastog oblika koji su skupljeni u grozdaste cvatove. Biljka najčešće nastanjuje napuštena staništa, poput željezničkih pruga, cesta, puteva te nedovoljno obrađenih zemljišta i polja – dakle svugdje gdje ima dovoljno svjetla.
Na platformi Stop ambrozija možete vidjeti detalje gdje je sve ova biljka dostupna u Hercegovini.
Potrebno je naglasiti i kako se Bosna i Hercegovina zajedno s Hrvatskom, Mađarskom i dijelom Srbije nalazi u zoni najveće zakorovljenosti ambrozijom u Europi, što potvrđuju podaci Društva za zaštitu bilja BiH, a to je još jedan od razloga zašto je potrebno reagirati i uništavati ovu biljku ako je primijetite na svojim površinama.
Međunarodno društvo za borbu protiv ambrozije procjenjuje kako će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije dodatno povećati koncentraciju njezina peluda u zraku četiri puta do 2050. godine.
Dodatne detalje o tome gdje se nalazi ambrozija u Hercegovini, kao i podatke o njezinoj alergenosti pronađite na platformi Stop ambrozija .