Sve ono što se pokazalo pozitivno u ZHŽ-u može poslužiti kao primjer drugim županijama
Zapadnohercegovačka županija ponovno prednjači kad je riječ o demografskoj slici Federacije BiH.
Naime, u ovom entitetu u listopadu 2025. godine rođene su 1552 bebe, a umrle su 1844 osobe, što znači da prirodni prirast iznosi -292, a da je vitalni indeks 84. Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u istom mjesecu ove godine zaključeno je 809 brakova, dok je evidentirano 113 razvoda.
Županija koja se izdvaja
Negativan prirodni prirast zabilježen je u osam županija u Federaciji BiH, samo ne u Zapadnohercegovačkoj i Sarajevskoj županiji. U razdoblju od siječnja do listopada 2025. godine u FBiH je rođeno 12.519 beba, a umrlo je 17.016 osoba. U Zapadnohercegovačkoj županiji u listopadu ove godine rođeno je 93 djece, a umrlo je 77 osoba, što znači da je prirodni prirast 16. U Sarajevskoj županiji rođeno je 412 djece, a umrlo je 408 osoba, tako da je prirodni prirast 4. Neznatno, ali u plusu. Spomenimo kako je u listopadu u Hercegovačko-neretvanskoj županiji rođeno 103 djece, dok je umrla 171 osoba, tako da je prirodni prirast -68, što je najlošije u usporedbi sa svim županijama u FBiH. U 2024. godini u Federaciji BiH rođeno je ukupno 15.375 djece, dok je u istom razdoblju umrlo 20.195 osoba, tako da je prirodni prirast stanovništva u toj godini bio minus 4820. Zapadnohercegovačka županija jedina je u 2024. godini imala pozitivan prirodni prirast. BiH se suočava s ozbiljnim problemom odlaska mladih iz zemlje, no ključni strategijski dokumenti koji bi pomogli u rješavanju ove situacije još uvijek nisu doneseni. Zapadnohercegovačka županija izdvaja se od drugih zbog pozitivnog prirodnog prirasta, što pokazuje da postoje mjere koje mogu potaknuti natalitet i smanjiti emigraciju. Set demografskih mjera u ZHŽ-u, ali i produktivan odnos i visoka razina suradnje između vlasti, poslovne zajednice i nevladinog sektora razlozi su uslijed kojih u ovom dijelu BiH već dulje imamo iznimno dobre pokazatelje u kontekstu prirodnog prirasta stanovništva, a kada se tomu dodaju i najavljene promjene u smislu učinkovitije prilagodbe potrebama na tržištu rada, može se doći do zaključka da ZHŽ postaje ilustrativan primjer dobrog upravljanja, ali i učinkovitog korištenja ustavnih nadležnosti županija. Navedene aktivnosti ključan su i temeljni dio seta mjera kojima u ovoj županiji osnažuju demografsku sliku, posredno i ekonomsku, a kada se tomu dodaju i ostale koje su dio nekih drugih resora, onda je i sasvim razumljiv rezultat koji je ostvaren na kraju 2024. godine, a koji je pokazao kako je Zapadnohercegovačka županija jedina u Federaciji BiH ostvarila pozitivan prirodni prirast.
Nastavak mjera
I u sljedećoj godini planirano je više novca i nastavak naknade za treće i svako sljedeće dijete, ukupno 13,000.000 KM, dok je za rodiljske naknade iznos povećan na 3,300.000 maraka, potvrdila je nedavno u razgovoru za Fenu dopredsjednica županijske Vlade i ministrica financija Blagica Leko. Tekući prijenosi za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju podignuti su s 568.000 na 944.000 KM. U proračunu za iduću godinu ZHŽ izdvaja 1,700.000 za štićenike, 5,720.000 za Sveučilište u Mostaru, Studentski centar u Mostaru, Zavod za odgoj i obrazovanje, 600.000 za vjerske zajednice te 1,900.000 KM za zaštitu okoliša. Demografska slika Bosne i Hercegovine nije zadovoljavajuća. Prema projekcijama Ujedinjenih naroda, ako se ne poduzmu konkretne mjere, za jednu ili dvije generacije BiH bi mogla imati samo 1,5 milijuna stanovnika. Bosanskohercegovačko društvo nalazi se u situaciji u kojoj nema jasan plan kako se boriti s ovim problemom. – Nedostaju ključni strategijski dokumenti koji će nam pomoći da kao društvo prepoznamo što je potrebno za naš opstanak – rekao je ranije sociolog i demograf dr. Amer Osmić. Stručnjaci upozoravaju kako donositelji odluka moraju prestati samo deklarativno upućivati na problem i početi poduzimati konkretne akcije. – Nužno je povećati ulaganja u poboljšanje uvjeta za obitelji, a time i stvoriti motivaciju za ljude da ostanu u BiH. Od lokalnih zajednica do državne razine, potrebno je sustavno raditi na očuvanju demografske slike – zaključio je Osmić. Svi ovi koraci, koji su već pokazali pozitivne rezultate u ZHŽ-u, mogu poslužiti kao primjer drugim županijama u FBiH.
www.abcportal.info
The post Sve ono što se pokazalo pozitivno u ZHŽ-u može poslužiti kao primjer drugim županijama first appeared on ABCportal.