Povratak u Hercegovinu: Zapad postaje magnet za dijasporu
Zapadnohercegovačka županija bilježi snažan gospodarski rast i postaje sve privlačnija destinacija za povratak dijaspore, pokazuju podaci o zaposlenosti, fiskalnom prometu te prirodnom priraštaju. Nakon godina dominacije negativnih demografskih vijesti, ovaj region sada bilježi pozitivne pomake kako u broju stanovnika, tako i u ekonomskim pokazateljima, piše RTV-HB.
Gospodarstvo županije kontinuirano raste, s posebno izraženim napretkom u općinama Široki Brijeg i Posušje. Prema podacima Udruge gospodarstvenika općine Posušje, prihodi lokalnog gospodarstva gotovo su se udvostručili od 2015. godine, sa 780 milijuna na 1,6 milijardi maraka. Članovi Udruge, koja okuplja 46 tvrtki, ostvaruju čak 85% ukupnih prihoda i zapošljavaju 65% svih zaposlenih u općini, kazao je predsjednik Udruge Bariša Šušnjar.
U Širokom Brijegu broj zaposlenih porastao je za više od 50% u protekloj desetogodišnjem razdoblju, s preko 6.000 na više od 9.000 radnih mjesta, kako navodi poduzetnik Vice Slišković. Ovaj rast pratila je i ekspanzija proizvodnih djelatnosti, a tri kompanije iz županije nalaze se među deset najboljih izvoznika Federacije BiH.
Ovaj ekonomski zamah, uz podizanje životnog standarda, postao je glavni magnet za sve veći broj povratnika iz inozemstva. Kako bi podržali ovaj trend i potaknuli demografsku revitalizaciju, županijske vlasti planiraju uvesti poticajne mjere. “U budućem Proračunu predviđen je jedan dio sredstava za potporu ljudima koji se žele vratiti i ovdje osnovati svoj biznis”, kazao je predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Čović, naglasivši da se razmatra i potpora za djecu povratnika.
Unatoč optimističnim brojkama, gospodarstvenici se susreću s izazovima, uključujući političke neizvjesnosti i nedostatke u infrastrukturi. Ipak, njihov prioritet ostaje zadržavanje domaće radne snage. “Bez obzira na sve izazove, naš prvi izbor je domaća radna snaga. Investiranje, educiranje domaćih kadrova”, dodaje Šušnjar, ističući da udio stranih radnika u BiH još uvijek iznosi samo 0,7%.
Kako bi se regija učinila još atraktivnijom za život, sve je veći naglasak na stvaranju kvalitetnih sadržaja za sve dobne skupine. Poduzetnici poput Vicea Sliškovića prepoznali su tu potrebu, stvarajući sportske i kulturne programe čak i za najmlađe, što je direktan odgovor na zahtjeve povratnih obitelji. Sve ove pozitivne promjene rezultat su zajedničkog rada gospodarstvenika, lokalne zajednice i vlasti, a trendovi upućuju na to da će Zapadna Hercegovina nastaviti s pozitivnim gospodarskim i demografskim putem.
