Federacija BiH planira 300 km brzih cesta

Federacija Bosne i Hercegovine planira izgraditi gotovo 300 kilometara brzih cesta kako bi rasteretila postojeću mrežu, podigla sigurnost i potaknula lokalni gospodarski razvoj, posebno u regijama izvan glavnih paneuropskih koridora. Prema izvješću o brzim cestama i autocestama izvan koridora Vc, objavljenom u listopadu prošle godine, a o čemu piše Večernji list, riječ je o strateškom projektu koji će obuhvatiti četiri do pet županija.

Trenutno se aktivnosti realiziraju u četiri županije. Najdalje je stigla izgradnja brze ceste Prača – Goražde u Bosansko-podrinjskoj županiji. U Srednjobosanskoj županiji završena je prva od pet sekcija na pravcu Lašva – Nević Polje, dok je u Zapadnoj Hercegovini nedavno potpisan ugovor za prve dvije dionice brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude. U Unsko-sanskoj županiji, Grad Bihać je pokrenuo postupak eksproprijacije za brzu cestu Bihać – Cazin – Velika Kladuša.

Ukupna planirana dužina po pojedinim pravcima, kako navodi portal, iznosi: 47 km za Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s RH; 60,7 km za Mostar – Široki Brijeg – granica s RH; 67,2 km za Lašva – Travnik – Jajce; 18,4 km za Prača – Goražde te čak 106 km za pravac Bihać – Ključ.

Od konkretnih pomaka, u Zapadnoj Hercegovini stvorene su pretpostavke za početak radova na prvih 12 od planiranih 40 kilometara. U Srednjoj Bosni, završena dionica od 4,8 km od Viteza do Nević Polja, a u fokusu su pripreme za nastavak prema Turbetu. U Bosansko-podrinjskoj županiji ključni projektat je probijanje tunela Hranjen, koji je presudan za spajanje Goražda i Sarajeva.

Realizacija ovih ambicioznih planova nosi značajne izazove, kako u svladavanju zahtjevnog terena, tako i u osiguravanju održive financijske konstrukcije, za što je često neophodna podrška europskih financijskih institucija. Ipak, očekivane prednosti su brojne, uključujući gospodarsko osnaživanje regija, jačanje konkurentnosti lokalne privrede i brži transport roba prema tržištima Europske unije.