Europska unija pojačava borbu protiv ilegalnog IPTV-a kroz koordinirane akcije Europola i Eurojusta, a Hrvatska je među zemljama koje su ostvarile značajne rezultate u procesuiranju organizatora nezakonite distribucije televizijskih sadržaja. USKOK je podigao optužnicu protiv 24 hrvatska državljana zbog organizirane distribucije TV i filmskih sadržaja uz nezakonitu dobit od gotovo milijun eura.
Ilegalna distribucija IPTV sadržaja predstavlja ozbiljno kazneno djelo povezano s organiziranim kriminalom koje nanosi ogromne financijske štete državnom proračunu, vlasnicima autorskih prava i legalnim emiterima. Europske institucije sustavno provode međunarodne operacije koje završavaju uhićenjima, gašenjem servera i podizanjem optužnica u više zemalja članica.
Konkretni rezultati u Hrvatskoj pokazuju ozbiljnost problema. Osim spomenute optužnice protiv 24 osobe, policija je u veljači 2026. uhitila 31-godišnjaka iz Splita zbog sumnje na ilegalni prijenos sportskih utakmica i naplaćivanja pristupa korisnicima. Tvrtka koja posjeduje prava oštećena je za više od 1,6 milijuna eura kroz neovlaštenu distribuciju sadržaja, dok su optuženi naplaćivali pretplate od 10 do 15 eura mjesečno.
Kazne za organizatore ilegalne distribucije u Hrvatskoj uključuju zatvor, oduzimanje imovinske koristi i opreme korištene za kazneno djelo, kao i obvezu naknade štete koja može doseći milijunske iznose. Neke europske zemlje poput Italije, Grčke i Njemačke proširile su sankcije i na krajnje korisnike koji svjesno koriste ilegalne IPTV usluge, pri čemu kazne u Italiji mogu doseći značajne iznose.
Za razliku od koordiniranog pristupa Europske unije, Bosna i Hercegovina još uvijek nema sustavan odgovor na rastući problem ilegalne IPTV distribucije. Problem prelazi gospodarske okvire jer oštećuje državni proračun i porezne prihode, vlasnike autorskih prava te onemogućava razvoj domaće produkcije, dok posredno utječe i na smanjenje izdvajanja za sport i kulturu.
Ilegalni IPTV servisi izlažu korisnike krađi identiteta, zlonamjernim softverima i drugim kibernetičkim prijetnjama, narušavaju zakonitost tržišta i smanjuju prihode legalnih emitera TV sadržaja. Stručnjaci pozivaju nadležna tijela u BiH – tužiteljstva, policijske agencije, regulatorna tijela i zakonodavce – da uspostave efikasan model suradnje između institucija.
Preporuke uključuju unapređenje pravnog okvira za sankcioniranje distribuiranja i korištenja ilegalnih IPTV usluga, ostvarivanje suradnje s Europolom i Eurojustom, aktivno identificiranje i procesuiranje organizatora ilegalnih servisa te uvođenje preventivnih mehanizama i obrazovnih kampanja o pravnim posljedicama. Borba protiv ilegalne distribucije u EU-u pokazuje da odlučno djelovanje donosi konkretne rezultate, što ukazuje na potrebu da BiH uskladi svoje prakse s europskim standardima radi zaštite zakona, tržišta i javnog interesa.
