Vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine i Srbije najavili su za sljedeći tjedan, konkretno 23. ožujka, najveće prosvjede do sada, s namjerom blokiranja granica Europske unije, prvenstveno Hrvatske. Ipak, značajan obrat dogodio se u organizaciji Konzorcija Logistika: hrvatski vozači kamiona iz BiH, uključujući one s hrvatskim putnim ispravama, ovoga puta neće se priključiti prosvjedima. Svoj su izostanak jasno obrazložili uvjerenjem da je riječ o političkoj manipulaciji opravdanim zahtjevima te da rješenje treba tražiti sustavno, a ne blokadom granica Republike Hrvatske.
Nezadovoljstvo vozača proizlazi iz pravila Europske unije koja im ne dopuštaju boravak dulje od 90 dana unutar šest mjeseci u državama članicama. Međutim, unutar samih vozačkih organizacija nema potpunog suglasja oko načina izražavanja nezadovoljstva, posebno kada se to odražava na domaće gospodarstvo, a kazne snosi gotovo isključivo Hrvatska. Sumnje u manipulaciju dodatno su potkrijepljene činjenicom da raniji prosvjedi prije mjesec dana nisu blokirali granice Mađarske ili Bugarske, već isključivo hrvatske prijelaze. Dio vozača, stoga, ne želi biti uvučen u, kako navode, zakulisne radnje.
Ova inicijativa ima i širu političku pozadinu. Postoje prijedlozi za blokadu središta Sarajeva i Banje Luke dan prije najavljenih prosvjeda, što se povezuje s unutarsrpskim političkim obračunima. Prosvjedi se također nastoje povezati sa sjednicom Doma naroda Parlamenta BiH o ukidanju trošarina na gorivo. Međutim, ukidanje trošarina, iako naizgled povoljno, predstavljalo bi “šarenu lažu” jer bi Bosna i Hercegovina ostala bez sredstava za vraćanje kredita za izgradnju autoceste na koridoru Vc, s obzirom na to da su europski kreditori uvođenje trošarina postavili kao uvjet za jamstvo povrata.
Stvaranje dojma o nepravdi iz Hrvatske, gdje se navodno najgore postupa s vozačima, službeni podaci MUP-a RH demantiraju. Dok se operiralo sa stotinama, pa čak i tisućama zaustavljenih i kažnjenih kamiona, MUP je objavio da je riječ o tek 26 takvih slučajeva. Blokada granica imala bi ozbiljne posljedice na izvoz roba iz BiH prema Hrvatskoj i EU, ali i na izvoz iz Hrvatske prema BiH. U takvom scenariju, jedini koji bi profitirali su Srbija i srbijanske robe. Međutim, i takva “pogodovanja” imala bi ograničen rok trajanja, s obzirom na to da je Srbija zabranila izvoz nafte i naftnih prerađevina, dok 100% potreba BiH dolazi iz Hrvatske, što Hrvatskoj daje značajan “adut” u pregovorima.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, tijekom ovotjednog boravka u BiH, izjavio je da je rješenje na vidiku te da Hrvatska ubrzano radi na razrješavanju prijepora. Naglasio je da se rješenje traži u koordinaciji s institucijama obiju država, uz poštivanje europskog zakonodavstva, te da je potrebno “malo strpljenja” jer je riječ o širem problemu koji uključuje i druge države poput Srbije. Ministar je odbacio tvrdnje o povlaštenom tretmanu pojedinih zemalja u odnosu na BiH, kao i navode o velikom broju kažnjenih vozača, istaknuvši da službeni podaci ne potvrđuju takve tvrdnje. Hrvatska aktivno radi na rješenju koje bi omogućilo “relaksiraniji ulaz i izlaz autoprijevoznika” uz poštivanje pravila EU.
Unatoč naporima Zagreba, koji jedini pokušava pomoći vozačima kamiona, što je potvrdio i državni ministar prometa i veza BiH Edin Forto, Konzorcij Logistika ne odustaje od prosvjeda. Iako bez hrvatskih kolega ovoga puta, nije isključeno da će granične prijelaze Bijaču, Kamensko ili Orašje blokirati kamioni iz Drvara, Banje Luke ili Konjica. Konzorcij Logistika BiH u svom priopćenju ističe iznimno tešku situaciju u sektoru međunarodnog putničkog transporta, navodeći da su najavljeni prosvjedi rezultat dugotrajnog izostanka konkretnih mjera i neispunjenih obećanja institucija. Temeljni zahtjevi uključuju zaštitu prava na rad transportnih kompanija, s naglaskom na ravnopravne uvjete poslovanja i sprječavanje urušavanja sektora, te hitno rasterećenje poslovanja kroz povrat najmanje 50 posto trošarina na gorivo za profesionalne prijevoznike, rješavanje pitanja povrata PDV-a i provedbu već usuglašenih zaključaka. Upozoravaju da bi izostanak reakcije mogao dovesti do gašenja brojnih tvrtki, gubitka radnih mjesta i ozbiljnih poremećaja u lancima opskrbe.
