Bosanski prijevoznici danas organiziraju štrajk i blokade na graničnim prijelazima, protestirajući protiv schengenskih ograničenja boravka koja im onemogućavaju nesmetan rad u EU. Konzorcijum logistika BiH najavio je da će se na granicama okupiti od 50 do 200 kamiona, tražeći hitno rješenje za status profesionalnih vozača i “amnestiju” za sve izrečene zabrane ulaska. Prosvjed će, kako ističu, biti organiziran uz poštovanje policijskih uputstava, ali će trajati do potpunog ispunjenja svih zahtjeva.
Prijevoznici kritiziraju paradoksalnu situaciju gdje vozači iz BiH mogu boraviti u schengenskom prostoru 90 dana bez problema, ali od 91. dana postaju “sigurnosna prijetnja”, iako posjeduju sve potrebne dokumentacije. Osim rješenja ovog ključnog pitanja, zahtijevaju i konkretne mjere od domaćih institucija kako bi se spriječio kolaps transportnog sektora.
Od države traže povrat dijela akciza na gorivo i povrat PDV-a za međunarodni transport, ističući da su bh. prijevoznici jedini u regionu bez ovog povrata. Također zahtijevaju od Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH i Ministarstva komunikacija i transporta da realiziraju prethodno dogovorene točke za ubrzanje procedura, smanjenje čekanja na granicama i fiskalno rasterećenje sektora.
Predstavnici Konzorcijuma upozoravaju na tešku situaciju u kojoj se transportne kompanije zatvaraju, ugrožavajući desetine tisuća radnih mjesta. Naglašavaju da kroz plaćanje punih akciza na gorivo u BiH efektivno vraćaju kredite MMF-a, a istovremeno plaćaju cestarine i u BiH i u inozemstvu, što ih stavlja u neravnopravan položaj.
Upozoravaju da bi produžene blokade mogle imati ozbiljne posljedice po stanovništvo, poput nestašice goriva i namirnica, te da bi gospodarstvo pretrpjelo velike gubitke. Iako su MUP-ovi Zapadnohercegovačke županije i Unsko-sanske županije službeno zabranili blokade graničnih prijelaza, prijevoznici su odlučni u svojim akcijama.
Unija poslodavaca Republike Srpske poručila je da će, u slučaju da prijevoznici blokiraju granice, i oni organizirati blokade cesta i državnih institucija. Situacija ostaje napeta, a prosvjedima se traži hitan dijalog i konkretni koraci kako bi se zaustavio dalji pad jednog od ključnih gospodarskih sektora u zemlji.
