Bosna i Hercegovina suočava se sa sve većim problemom nekontrolisanog priliva miliona jeftinih paketa iz inostranstva, koji godišnje iznose vrijednost stotina miliona maraka, a ulaze u zemlju bez ikakvog carinskog nadzora, poreza i provjere kvaliteta. Prema podacima Agencije za poštanski promet BiH, samo tokom 2025. godine u zemlju je stiglo preko 2,1 milion pošiljki male vrijednosti, ispod 300 KM, koje propisi izuzimaju od standardnih procedura. Ova pravna rupa ostavlja tržište otvorenim za ogromnu količinu robe nepoznatog porijekla i sigurnosti, dok država gubi značajne fiskalne prihode.
Poseban izazov predstavljaju globalne online platforme, poput Temua, koje nemaju registrovano poslovanje u BiH. Zbog toga se domaći zakoni o zaštiti potrošača na njih praktično ne mogu primijeniti, ostavljajući stotine hiljada kupaca bez institucionalne zaštite. Procjenjuje se da više od 40 posto od oko 600.000 online kupaca u BiH koristi ove platforme, privučene niskim cijenama i jednostavnošću kupovine, ali i izložene visokim rizicima.
Agencija za nadzor nad tržištem BiH upozorava da čak 78 posto utvrđenih nesigurnih proizvoda na tržištu potiče iz Kine, a riječ je o artiklima koji mogu ugroziti zdravlje i sigurnost građana. Problemi se ne završavaju na lošem kvalitetu; potrošači se često susreću sa prevarama, krađom podataka ili neisporukom robe, bez mogućnosti pravnog reagovanja protiv prodavca koji nema prisustvo u zemlji. U takvim slučajevima, jedina opcija je često blokiranje bankovnih kartica, dok se broj žalbi Ombudsmanu za zaštitu potrošača kontinuirano povećava.
Za razliku od BiH, Europska unija već uvodi strože mjere i carine kako bi kontrolisala priliv jeftine robe i zaštitila svoje tržište i potrošače. U Bosni i Hercegovini tek treba da se donesu odgovarajuća zakonska rješenja koja bi regulisala ovu oblast, ali stručnjaci ističu da je proces zakasnio. Dok se pravni okvir ne prilagodi digitalnoj stvarnosti, građani ostaju najranjivija karika u lancu, prepušteni tržištu bez efikasnih pravila.
