Federalni parlament je usvojio izmjene zakona o plinovodu “Južna interkonekcija”, čime je otklonjena ključna zakonodavna prepreka za realizaciju ovog strateškog energetskog projekta. Predsjedavajući Doma naroda Tomislav Martinović najavio je da će sporazum o izgradnji interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske biti potpisan na predstojećem samitu u Dubrovniku.
Zakon je na izvanrednoj sjednici Doma naroda podržalo 61 zastupnika, dok su tri glasala protiv, a jedan se suzdržao. Martinović je istakao da je riječ o “skoro dvotrećinskoj potpori” i okončanju dugotrajnih političkih nesuglasica koje su kočile projekt. Očekuje se da će Federalna vlada ubrzo završiti pripremu ugovora s koncesionarom, američkom kompanijom, kako bi se omogućila realizacija.
U raspravi su se, međutim, pojavile dileme vezane za status državne imovine i poziciju kompanije BH Gas. Predsjednik Kluba Bošnjaka Muamer Zukić rekao je da ključnu ulogu u zaštiti interesa BiH ima ugovor koji će Vlada potpisati s investitorom. Istaknuo je da pitanje državne imovine ne može biti regulirano na federalnom nivou, te je pozvao na donošenje državnog zakona ili reaktivaciju Komisije za državnu imovinu. Zukić je potvrdio strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i želju da BiH postane dio zapadne energetske zajednice.
S druge strane, izaslanik Enes Peštek iz Stranke za BiH, čiji klub nije podržao izmjene, objasnio je da zakon ostavlja nedefinirana pitanja, posebno u vezi s “istiskivanjem” kompanije BH Gas iz projekta. Peštek je kritizirao Vladu što nije zaštitila BH Gas na način na koji je zaštićen Elektroprenos, ističući da su podržali izvorni prijedlog zakona prije godinu dana jer je bio jasniji. Iako potvrđuju SAD kao strateškog partnera, zbog nedorečenosti u tekstu zakona nisu ga mogli podržati.
Tomislav Martinović je komentirajući pitanje državne imovine rekao da je ono “pitanje prethodnog pitanja” za cijeli projekt. Upozorio je da odluka visokog predstavnika o zabrani raspolaganja imovinom koči ekonomski razvoj, navodeći da investicije u vrijednosti od oko 21 milijarde čekaju na rješenje ovog problema. “Nemamo puno prostora za čekanje,” zaključio je Martinović.
