Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su u utorak u Dubrovniku Međudržavni sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji, strateškom projektu koji bi trebao osigurati sigurno i stabilno snabdijevanje energijom te smanjiti ovisnost BiH o samo jednom pravcu opskrbe. Sporazum su, na marginama Gospodarskog foruma Inicijative triju mora, potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, u prisustvu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta.
Projekt predviđa izgradnju plinovoda na trasi Zagvozd (Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, s dodatnim krakom Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar. Planirani su i odvojci prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu, Jajcu i Čapljini, kao i pravac Kladanj – Tuzla. U Hrvatskoj je predviđena dionica Split – Zagvozd.
Kako bi sporazum postao potpuno operativan, moraju ga ratificirati oba doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i Vlada RH. Krišto je nakon potpisivanja istaknula kako je riječ o projektu od strateškog interesa za BiH koji će omogućiti veću energetsku sigurnost, dodavši da “pravi posao tek sada slijedi” kroz fazu provedbe i dodatne sporazume nadležnih institucija.
Sporazumom se uređuju osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije, pri čemu svaka država realizira dio projekta na svom teritoriju, u skladu s vlastitim zakonodavstvom. Nadležna tijela za provedbu su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te Ministarstvo gospodarstva RH. Jedan od najvećih izazova na terenu bit će pitanje državne imovine, budući da je na snazi zabrana raspolaganja istom, a trasa plinovoda prolazi kroz državno vlasništvo.
