Hrvatska uvodi nove, znatno strože kazne za poslodavce koji ponovno koriste neprijavljene radnike. Prema izmjenama Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, koje sutra kreću u javno savjetovanje, a primjena se očekuje sredinom lipnja, za poslodavca kod kojeg se treći put u tri godine utvrdi neprijavljeni rad slijedi kazna od 8.000 eura po neprijavljenom radniku. To je nova sankcija koja se dodaje postojećim kaznama od 2.650 i 6.630 eura.
Izmjene donose i promjene u sustavu prijava na mirovinsko osiguranje. Ako je radnik prijavljen na pola radnog vremena kod jednog poslodavca, drugi poslodavac kod kojeg taj radnik radi neprijavljeno mora ga prijaviti do punog radnog vremena. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić istaknuo je kako se novi zakon donosi uoči turističke sezone, s ciljem zaštite radnika i suzbijanja nelojalne konkurencije.
Skraćuje se i razdoblje javne objave takozvane “crne liste” na jednu godinu, ali se pooštravaju posljedice upisa na nju. Poslodavac koji ne plati kaznu odmah se upisuje na listu, a oni na listi gube mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja. Državni tajnik Ivan Vidiš naglasio je da se na “crnu listu” ne dospijeva zbog administrativnih pogrešaka, već zbog ozbiljnih kršenja poput neprijavljivanja radnika ili korištenja rada bez dozvole za boravak i rad.
Prema podacima Državnog inspektorata, dosad je doneseno 1.197 rješenja s nalogom za prijavu i plaćanje kazne. U 1.168 slučajeva radilo se o prvom prekršaju, a zatečeno je 1.953 neprijavljenih radnika, od kojih 911 stranaca. Poslodavcima je naloženo plaćanje gotovo 5,4 milijuna eura kazni, od čega je 3,4 milijuna dobrovoljno uplaćeno, dok je ostatak upućen na prisilnu naplatu. Na popisu poslodavaca s utvrđenim neprijavljenim radom trenutno se nalazi njih 676.
Izmjenama se brišu i takozvane “bijele liste”, odnosno evidencije poslodavaca kod kojih nije utvrđen neprijavljeni rad. Kako je objasnila vršiteljica dužnosti ravnateljice Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum, moguće je da poslodavac formalno prijavi radnika, ali mu ne osigurava sva prava poput godišnjeg odmora ili evidentiranja prekovremenih sati. Također, istaknula je sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER) koji omogućuje inspekciji uvid u rad agregatora i platformi, a planira se proširiti i na druga područja s nestalnim radnim mjestima, poput građevine.
Ministar Ružić osvrnuo se i na pritiske za rast plaća zbog inflacije, ocijenivši da inflatorni pritisci nisu jači od realnog rasta plaća te da je perspektiva hrvatskog gospodarstva, uoči turističke sezone, optimistična.
