Perdasdefogu izgleda kao i svako drugo sardinijsko selo. Ima predromaničku crkvu, središnji trg i šarmantne male prodavaonice., piše hrt.hr.

Ni po čemu upadljivo, reklo bi se, sve dok ne shvatite da ondje živi više stogodišnjaka s obzirom na broj stanovnika nego igdje u svijetu.

Čak se i jedan od trgova zove Piazza Longevit, Trg dugovječnosti. Sada je u selu devetero stogodišnjaka na 1780 stanovnika, što im kao rekord priznaju i u Guinnessovoj knjizi. To je otprilike pet puta više nego što ih ima u Hrvatskoj prema jednakom kriteriju. 

Najmlađa stogodišnjakinja u Perdasdefoguu je Annunziata Stori, koja je troznamenkasti rođendan proslavila u kolovozu. 

Za sebe kaže da je zdrava kao riba. Živahna i vesela, Annunziata ne pije nikakve lijekove i kuha minestrone s domaćim fregulama, sardinijskim tijestom. 

Je li hrana tajna za dugovječnost mještana? Pietro Mereu, redatelj dokumentarca “Klub stogodišnjaka”, kaže da su ljudi na istoku Sardinije teško živjeli, ali s mnogo manje stresa nego danas. Oni prate ritam prirode umjesto da stalno brigu vode o mobitelima ili elektroničkoj pošti.

Antonio Brundu potvrđuje da je poljodjelstvo oduvijek ovdje glavni posao.

– Ljudi su uvijek radili na svježem zraku, kaže Brundu, koji je sa 104 godine najstariji u selu. 

Njegova je koža i dalje zategnuta i blago osunčana, samo nedostatak prednjih zubiju upućuje na visoku dob. 

Salvatore Mura, povjesničar i općinski vijećnik, kaže da nekoliko faktora može objasniti dugovječnost mještana. Prvi je genetika. Usto, jedu hranu koja je uzgojena u njihovim vrtovima. 

Važno je i društvo. Sve do posljednjeg dana okruženi su članovima obitelji. I to ih čini fizički i mentalno zdravima.

Svačiji stoti rođendan selo slavi zajedno. Ove godine ih više neće biti, ali moglo bi iduće. 

Konobar Massimo, koji poslužuje goste na središnjem trgu Piazza Europa, tvrdi da je sardinijski način života zaslužan za dugovječnost.

– Ovdje ne piju lijekove, jedu zdravo i žive mirno, dodao je. 

Svoje zaključke o sardinijskoj dugovječnosti pokušat će izvesti i znanstvenici.

Sveučilište Sassari planira sekvencionirati 13.000 uzoraka DNK iz pokrajine Oligastre, objavila je nedavno Ansa. 

– Nadamo se da ćemo pokazati da ljudi na Sardiniji dobro žive, a to je i prilika za promidžbu našeg kraja, rekao je vicerektor Gavino Mariotti. 

e-hercegovina.com