Broj trgovina i trgovačkih lanaca koji se ne pridržavaju odredbi Zakona o unutarnjoj trgovini i zabrane rada nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) u porastu je, upozoravaju iz Udruženja malih i srednjih poduzetnika BiH (UMSP). Predsjednik UMSP-a, Benjamin Hekić, ističe da se trgovcima, unatoč visokim kaznama, sve više isplati raditi nedjeljom nego zatvoriti svoje objekte, što smatra jasnim dokazom “besmislenosti” postojeće odredbe. Ova praksa, tvrde iz Udruženja, već je dovela do značajnog pada prihoda u FBiH i prelijevanja prometa u Republiku Srpsku (RS).
Iako se nakon uvođenja zabrane krajem 2024. godine većina trgovaca pridržavala propisa zbog straha od sankcija, situacija se promijenila. “Zakon ostaje isti, ali sada se ljudima vjerojatno više isplati platiti kaznu nego zatvoriti trgovinu na taj dan”, izjavio je Hekić, navodeći primjere otvorenih trgovina u Hercegovini, Kaknju, Zenici, Gračanici i Tuzli. Udruženje, koje okuplja male i srednje poduzetnike s oko 4.000 do 5.000 zaposlenih, formirano je upravo zbog zabrane rada nedjeljom i odluke o povećanju minimalne plaće, a sada najavljuje i pravne korake za ukidanje ove odredbe, tvrdeći da je izazvala kaos, nejednakost i revolt među gospodarstvenicima.
Konkretni podaci, prema UMSP-u, ukazuju na ozbiljne ekonomske posljedice. “U travnju smo imali pad prihoda od 35 milijuna KM, dok su u RS-u porasli za toliko, ili možda čak i više”, naglasio je Hekić, dodajući da iako cijeli pad nije isključivo zbog ovog zakona, on igra važnu ulogu. Posebno je istaknuo primjer Orašja, koje je izuzeto od zabrane rada nedjeljom, gdje je promet porastao za čak 200 posto. Hekić kritizira odluku Federalnih vlasti da odbace zahtjeve za izuzeće svih ostalih općina osim Orašja, nazivajući je “političkom odlukom” koja nema smisla.
Iz UMSP-a poručuju da bi “ozbiljna vlada trebala stati i zapitati se gdje je pogriješila” kada gospodarstvenici, koji redovito plaćaju poreze, zapošljavaju ljude i pune proračune, počnu javno pokazivati otpor prema nekom zakonu. Upozoravaju na niz posljedica: prodaja se prelijeva u Republiku Srpsku i susjedne zemlje, najviše pate mali trgovci, dok se veliki sustavi lakše prilagođavaju zabranama. Nadalje, građani vikendom kupuju tamo gdje im je to dozvoljeno, raste siva ekonomija, stvaraju se dvostruki standardi, tržište postaje pravno nesigurno, a investitorima se šalje poruka da pravila nisu ista za sve.
