Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci dr. Miloš Šolaja izjavio je da Ured visokog predstavnika (OHR) ne postoji te da tu inokosnu funkciju treba razriješiti dužnosti kako bi se otvorio prostor za politike prevladavanja problema u Bosni i Hercegovini. U emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne, Šolaja je kazao da bi nakon toga svatko definirao vlastite interese i tražio ih unutar BiH kakva jest, upozoravajući da bi u protivnom država stalno zaostajala u razvoju.
Šolaja je objasnio kako pravila izbora visokog predstavnika nikada nisu jasno definirana. Istaknuo je da je prvog visokog predstavnika, Carla Bildta, potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, kao i sve njegove nasljednike – osim Christiana Schmidta. Dodao je da su dvije velike svjetske sile osporile Schmidtovo imenovanje te se zapitao tko može biti visoki predstavnik bez potvrde Vijeća sigurnosti. Naglasio je i da Vijeće za provedbu mira (PIC) formalno nikada nije postojalo u daytonskom okviru, već se radi o instituciji nastaloj izvan Daytona koja je visokim predstavnicima dala široke političke ovlasti.
Prema njegovim riječima, u BiH postoje potpuno suprotni pogledi na ulogu visokog predstavnika. Dok se iz bošnjačkih političkih krugova ranije moglo čuti da bi OHR trebao dovesti BiH do Europske unije pa tek onda otići, iz Republike Srpske dolazi stav da nije moguće uspostaviti normalne političke odnose dok god OHR postoji. Šolaja je poručio kako je još 1998. i 1999. godine govorio da će visoki predstavnik zamrznuti razvoj demokracije u BiH, ocijenivši da se to i dogodilo. „Ovo nije puna demokracija – imamo izbore i institucije, ali nam nedostaje istinsko demokratsko funkcioniranje“, kazao je.
Komentirajući sukob na relaciji Izetbegović-Murphy oko bošnjačke države veličine Slovenije, Šolaja je podsjetio na američki dokument iz 2002. godine koji, kako tvrdi, ukazuje na to da su Amerikanci morali biti u dobrim odnosima s Muslimanima u BiH. Istaknuo je suštinu koju je, prema njegovim riječima, izrekao američki veleposlanik u BiH Charles English: nema centralizirane BiH, nema nezavisne RS i nema trećeg entiteta. Ocijenio je da je English, bar do sada, bio u pravu.
Šolaja je smatra da će se Rusiju i Kinu pitati oko izbora novog visokog predstavnika, podsjetivši da su obje države osporile imenovanje Christiana Schmidta. Posebno je izdvojio kinesku poziciju, navodeći da Peking vanjskopolitičke odluke donosi vrlo pažljivo i nakon detaljne analize, zbog čega njihovo protivljenje nije bilo slučajno. Dodao je da je slučaj Schmidt pokazao da imenovanje visokog predstavnika više ne može biti rutinska birokratska odluka.
Komentirajući procjene britanskih instituta o Balkanu kao mogućem novom kriznom žarištu, Šolaja je kazao kako one mogu biti najava određene politike ili odraz stvarnog stanja na terenu. Ocijenio je da u BiH nema krize ako ne bude poticaja izvana, te izrazio sumnju da je nekome u interesu, osim možda Velikoj Britaniji, da ovdje izbije kriza, jer bi se ona tada postavila kao bitan akter. Na kraju je rekao kako u BiH dolaze mlađe generacije političara koje nemaju iskustvo prijeratne BiH, ali su više nacionalno orijentirane, te je ključno politički ih usmjeriti prema rješavanju problema i suradnji.
