Nakon duge i teške bolesti u Zagrebu je umro filmski redatelj Lukas Nola (58), dobitnik više nagrada, među njima i državne nagrade “Vladimir Nazor” kao i nagrada na Pula film festival, prenosi hrt.hr.

Lukas Nola rođen je 1964. godine u Zagrebu. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti te povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 2003. godine filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje je radio kao izvanredni profesor.

Debitirao je u naraštaju tzv. mladoga hrvatskog filma TV filmom “Dok nitko ne gleda” (1993).

Državnu nagradu “Vladimir Nazor” dobio je 1995. godine za film “Svaki put kad se rastajemo” te 2001. za “Rusko meso”.

Za igrani film “Svaki put kad se rastajemo” u Puli je 1994. godine dobio Zlatnu arenu za scenarij, a za film “Nebo, sateliti” 2000. Zlatnu arenu za režiju te za film “Sami” 2001. godine Posebnu zlatnu arenu.

Režirao je i na televiziji i u kazalištu, pisao i dramske tekstove, režirao više eksperimentalnih filmova. Mini dramsku seriju “Čuvar dvorca” Nola je kao scenarist i redatelj napravio za HRT, a serija je 2018. prodana na svjetskom televizijskom tržištu.

Lukas Nola objavio je i knjigu “Bilo je dobro, bilo je toplo”.

Obuljen Koržinek: Kultna djela Lukasa Nole u analima hrvatske kinematografije

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izrazila je u subotu sućut obitelji redatelja i profesora Lukasa Nole, istaknuvši kako je hrvatska kulturna scena izgubila darovitog redatelja čija će kultna djela zauvijek ostati upisana u anale nacionalne kinematografije.

U pismu sućuti obitelji Nola u ime Ministarstva i svoje osobno, Obuljen Koržinek je istaknula kako ju je duboko ražalostila vijest o preranom odlasku jednog od naših sjajnih filmskih redatelja i profesora na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti (ADU) .

– Dokazavši svoju nespornu umjetničku darovitost i svestranost studirajući Akademiju likovnih umjetnosti, povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, te diplomiravši Akademiju dramske umjetnosti, Lukas Nola ostavio je za sobom izniman umjetnički opus filmova, scenarija i dramskih tekstova, navela je.

Bio je jedan od najboljih predstavnika Mladog hrvatskog filma koji se stvarao u 90-tim godinama, čiji su prvi filmovi “Dok nitko ne gleda” i “Svaki put kad se rastajemo”, dočekani s oduševljenjem publike i kritike.

Zaslužio je tada i prestižnu pulsku Zlatnu arenu za scenarij, a u njegovoj režiji struka je prepoznala sjajnu stilsku eleganciju, vizualnu izvrsnost i jedinstvene žanrovske eksperimente s originalnim sadržajnim nijansama ironije.

Kao najvažnija njegova djela izdvajaju se također Zlatnom arenom nagrađeni “Nebo, sateliti” i “Sami”, a hrvatski umjetnici sjećaju se i njegovog izvrsnog eksperimentalnog filma “Krađa” o nestalim djelima Lovre Artukovića.

– Njegovi studenti pamtit će ga kao iznimnog pedagoga i intelektualca, koji ih je svojim primjerom upućivao na potrebu kontinuiranog istraživanja i eksperimentiranja, kao temelja svakog umjetničkog, pa tako i filmskog procesa, istaknula je Obuljen Koržinek, a prenosi hrt.hr.

e-hercegovina.com