Dana 9. prosinca 2021. Europska komisija objavila je inicijativu za proširenje popisa kaznenih djela EU-a na govor mržnje i zločin iz mržnje. Inicijativa slijedi niz mjera EU koje su već uspostavljene za suzbijanje nezakonitog govora mržnje, a u stvarnosti su usmjerene ka suzbijanju slobode govora kada je u pitanju iznošenje konzervativnih i/li desnih stavova.

Europska komisija navedene mjere pravda borbom protiv nasilnih ekstremističkih ideologija i terorizma na internetu kao što su primjerice “Okvirna odluka Vijeća 2008/913/JHA od 28. studenog 2008. o borbi protiv određenih oblika i izraza rasizma i ksenofobije putem kaznenog prava”, “Kodeks ponašanja EU-a o suzbijanju nezakonitog govora mržnje na internetu”, “Zakon o digitalnim uslugama” te “Uredba iz 2021. o adresiranju terorističkog sadržaja na internetu”.

Ova inicijativa je trenutno na čekanju na dnevnom redu Vijeća EU, gdje je potrebna jednoglasna odluka, a s obzirom da Vijeću više od 150 radnih skupina i odbora pomaže u pripremi rada, pitanje je kako će konačni prijedlog inicijative izgledati.

No, u postojećoj verziji inicijativa predstavlja zabrinjavajući udar na slobodu govora usporediv s verbalnim deliktom u komunističkim režimima, budući da će se, ukoliko bude prihvaćena, govor mržnje izjednačiti s terorizmom, trgovinom ljudima i pranjem novca.

Kakvu prijetnju to predstavlja i u kojoj mjeri Europska komisija koju čini 50-ak tisuća birokrata želi povećati svoju i do sada skoro pa neograničenu moć, koja bi im omogućila zatvaranje političkih protivnika, disidenata i nezadovoljnika pokazuje nedavni slučaj rezolucije Europskog parlamenta kojom se zbog navodnog poticanja na mržnju osudio gotovo cijeli politički i Crkveni vrh države. Tu je travestiju pokrenuo EPP, a podržali su je svi HDZ-ovi europarlamentarni zastupnici, osim Sokola koji nije glasovao protiv nego nije bio prisutan na sjednici.

Zloupotreba širokih pojmova “mržnje” i “diskriminacije”

Komisija tvrdi da su zločin iz mržnje i govor mržnje protivni su temeljnim europskim vrijednostima koje se navode u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, a prema kojemu Europski parlament može poduzeti “odgovarajuće mjere za borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije”.

Kako su govor mržnje i diskriminacija široki pojmovi, oni mogu biti zloupotrebljeni, kao što i jesu bili u listopadu kada je Europski parlament izglasovao rezoluciju u kojoj se između ostaloga u prvoj verziji dokumenta navodilo: “…budući da klimu mržnje, netrpeljivosti i zastrašivanja prema LGBTIQ+ zajednici u Slovačkoj njeguju ne samo krajnja desnica i ekstremistički pokreti, veći i predstavnici crkvene i političke elite, koje su često svojim izjavama pozivale na daljnja ograničenja za LGBTIQ+ osobe…”.

EPP-ovci su kasnije zaključili da bi lažno optuživanje kompletnog crkvenog i političkog vrha bilo malo previše, pa su se amandmanom na same sebe zadovoljili lažnim optuživanjem “nekih predstavnika crkve”. Zanimljivo je i da je u toj verziji rezolucije nestala i optužba na račun političke elite koja je zamijenjena s lažnim optužbama na račun “antisistemske i populističke političke elite” – no optužbe su ostale, a sve zbog toga što je 19-godišnji mladić, ateist povezan s američkim ekstremistima ubio dvojicu muškaraca ispred “LGBT puba” u središtu Bratislave.

Ideološka toljaga protiv neistomišljenika

Komisija nadalje, kao razloge ove inicijative nabraja da je prema UN-u, posljednjih godina došlo do alarmantnog porasta “online i offline govora mržnje i poticanja koji se može povezati s promjenama u društvenom, gospodarskom i tehnološkom okruženju”.

Prema tome predlaganje političkih prijedloga koje bi bila alternativa liberalnom, a pogotovo tzv. “lijevo progresivnom” društvenom, gospodarskom i tehnološkom uređenju EU ne samo da bi bilo moglo postati ilegalno već bi moglo biti ekvivalento terorističkom činu – a sve pod opravdanjem da navedeni govor spada u labavo definiran ili eksplicite liberalno definiran “govor mržnje”.

Europska komisija je po “maksimi nikada nemoj propustiti iskoristiti krizu” navela i da su čimbenici koji su pridonijeli ovom porastu “govore, jeli, mržnje” između ostaloga i pandemija koronavirusa i internet. Za Komisiju zato sada samo identifikacija govora mržnje i zločina iz mržnje kao novog, zasebnog područja zločina može omogućiti učinkovit i sveobuhvatan kaznenopravni pristup tim pojavama na razini EU-a. Time će, kako je saborski zastupnik dr. sc. već upozoravao “govor mržnje” biti pretvaren u ideološku toljagu za neistomišljenike – i to doslovnu, piše narod.hr.

e-hercegovina.com