Svi hrvatski europarlamentarci te po dva slovenska i talijanska podržali su amandmane IDS-ovog eurozastupnika Valtera Flege na reviziju velike europske prometne mreže (TEN-t) koja je za Hrvatsku nepovoljna, priopćio je ured zastupnika, piše hrt.hr.

– Nakon Schengena prometno povezivanje mora biti novi hrvatski strateški cilj, a prijedlogom Europske komisije iz prosinca 2020. jednostavno ne možemo biti zadovoljni, ocjenjuje Valter Flego,

– Svi hoćemo vlakove koji voze 160 km/h, hoćemo putovati udobno i sigurno, ali bez revizije velike europske prometne mreže u kojoj Hrvatska ima svoje mjesto, neće biti ništa. Mjeseci suradnje sa županijama, općinama i gradovima te Ministarstvom prometa doveli su u konačnici do osam amandmana kojima smo pokrili cijelu Hrvatsku, s jednim ciljem – povežimo Hrvatsku s Europom morem, zrakom, cestom i željeznicom, naglasio je.

Flego je povodom podnošenja amandmana Odboru Europskog parlamenta za promet (TRAN) na reviziju prijedloga o velikoj europskoj prometnoj mreži istaknuo da su ga podržale sve hrvatske kolege s kojima se zajedno bori za nacionalne interese jer nam prometna izolacija više nije opcija.

– Prijedlog izmjena prometne mreže radi se svakih desetak godina, što znači da će, ne uspijemo li ga sada poboljšati, ostati nepovoljan za Hrvatsku još barem desetljeće, objašnjava IDS-ov eurozastupnik.

Prometna mreža na devet europskih koridora obuhvaća tunele, mostove, željeznice, a Hrvatska je trenutno samo na dva koridora dok bi novim prijedlogom Komisije trebala biti na četiri.

Hrvatska, objasnio je neće moći računati na europski novac za koridore koji nisu predviđeni prijedlogom pa je predao Odboru amandmane kojima tražiti da u europsku kartu bude ucrtano za Hrvatsku puno važnih željezničkih i cestovnih pravaca.

– Bez pozicije na koridorima nema novaca, upozorava Flego.

Predloženim amandmanima na izvješće o smjernicama razvoja Europske prometne mreže traži se da se u prioritetne europske koridore kao osnovne točke uključe luke Rijeka, Split i Ploče, prometne veze Zagreba i Rijeke, željeznička pruga i cestovna veza od Zagreba preko Maribora do Graza, te željeznička veza Zagreba s Varaždinom. Također se traži veća važnost za cestovno i željezničko povezivanje područja od Trsta i Slovenskog primorja preko Istre do Rijeke.

– Kako bi ojačali startnu poziciju Hrvatske za međuinstitucionalne pregovore, u sljedećoj fazi ključno je zajedničkim snagama osigurati da što više naših prijedloga uđe u konačni tekst Europskog parlamenta, kaže Flego, a isto očekuje i od Vijeća i njihovog konačnog prijedloga.

– Predani amandmani naš su popravni ispit i šansa za veliki napredak jer novom revizijom možemo ispraviti određene propuste”, kazao je Flego, ističući da jedino tako možemo iskoristiti čim više europskog novca iz Instrumenta za povezivanje Europe, vrijednog 23 milijarde eura.

– Hoćemo povezanu Hrvatsku, jednake prometne uvjete kao druge zemlje članice, ravnopravnost Luke Rijeka s ostalim lukama na Jadranu, Istru koja nije prometno izolirana, Istarski ipsilon spojen na slovenske autoceste, Rijeku i Dalmaciju spojenu direktnom vezom s ključnim europskim središtima, istaknuo je.

Suradnja s Talijanima i Slovencima otvara vrata uspješnom ekonomskom prostoru

Uz 11 hrvatskih zastupnica i zastupnika, službenu podršku amandmanima hrvatskog zastupnika dala su po dva slovenska i talijanska zastupnika iz kluba liberala u Europskom parlamentu (Renew Europe) – Irena Joveva, Klemen Grošelj, Nicola Danti, Giuseppe Ferrandino.

Oni su potpisali prijedloge koji obuhvaćaju njihove zemlje članice, a Flego poručuje da suradnja s Talijanima i Slovencima otvara vrata za novu suradnju i ekonomski uspješan prostor.

– Dosta nam je politiziranja i nadmetanja, spremni smo željeznički i cestovno povezati Hrvatsku, Sloveniju i Italiju. Želimo da ljudi i teret putuju brže, efikasnije i jeftinije, izjavio je Flego.

Objasnio je da je velika europska prometna mreža politika EU-a koja se stvara posljednjih 30 godina pri čemu ni jedna europska vlada, lijeva, desna, liberalna ili konzervativna, nije osporila važnost njene izgradnje.

– Zahvaljujući toj prometnoj politici danas se od Bruxellesa do Strasbourga putuje manje od tri sata dok za usporedbu u Hrvatskoj od Pule do Zagreba treba i do 23 sata, napomenuo je Flego.

e-hercegovina.com